Đukanović je kazao da bi mnoga mjesta u Crnoj Gori mogla biti domaćin proslave ovog velikog jubileja.

Prema njegvoim riječima, neutemeljena su tumačenja da je Trinaestojulski ustanak bio spontani pokret crnogorskih patriota za koji je Komunistička partija Jugoslavije kasnije preuzela sve zasluge.

“Tačno je da učesnici ustanka nijesu bili samo komunisti i njihovi simpatizeri, već i veliki broj politički neopredijeljenih ljudi, koji su ustanku isto tako pristupili iz moralnih i patriotskih razloga. Međutim, bez organizatorskog djelovanja crnogorskih komunista, 13. jul bi bio kao i drugi dani pod okupacijom. Ustanku se, dakle, pristupalo i spontano, ali ustanak uopšte nije bio spontan. Jednako tako je bez ikakvog utemeljenja tvrdnja da je Trinaestojulski ustanak bio reakcija na Petrovdanski sabor, na kome su crnogorski kolaboranti, uz blagoslov nekih političara i tadašnjeg mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, donijeli odluku o proglašenju nezavisne Crne Gore pod okupatorskim protektoratom”, kazao je on.

On ističe da su uzaludni takvi pokušaji revizije istorije u Crnoj Gori kojima se, kako je rekao,  želi ideja crnogorske nezavisnosti predstaviti kao nepopularna među Crnogorcima i da se Trinaestojulski ustanak intepretira kao čin spontanog organizovanja naroda, a ne organizovana akcija crnogorskih komunista. Istina je, ističe, na sasvim suprotnoj strani. Kako je rekao, Crna Gora je u Kraljevini Jugoslaviji bila nepriznata i neuvažena, Crnogorci bez prava na posebno ime, identitet i istoriju. Zato su, istakao je,  oslobođenje od fašističkog okupatora vidjeli kao priliku da se Jugoslavija uredi kao zajednica jugoslovenskih naroda

Đukanović podsjeća da se danas navršava i 143 godine od kako je na Berlinskom kongresu od strane velikih sila, potvrđena nezavisnost i međunarodno priznanje tadašnje Crne Gore, ali i godina u kojoj obilježavamo i deceniju i po nezavisnosti i međunarodnog priznanja savremene Crne Gore.

"U mozaiku slobodarske crnogorske istorije, od Tuđemila do Božićnog ustanka, 13. jula 1878. i 13. jula 1941. i svih slavnih partizanskih bitaka, referendum 2006. pamtiće se kao istorijski podvig naše generacije, koja je pušku zamijenila olovkom i po prvi put na Balkanu stvorila državu mirnim, demokratskim putem", istakao je Đukanović.

Kako je kazao, suverena Crna Gora nastala je na crnogorskoj državnoj tradiciji i antifašizmu. Trinaestojulski ustanak, isto kao i pokret za obnovu nezavisnosti, bio je nadnacionalni pokret.

"U ustanku su učestvovali ljudi koji su imali zajedničke vrijednosti i rodoljublje, a bili su pripadnici svih nacija i konfesija. Moguće da je to bio prvi crnogorski pokret u kome je zajednička ideja povezala različite crnogorske identitete. Isto je bilo i na referendumu 2006. godine", rekao je Đukanović.

On navodi da se uz pojavu kleronacionalizma, ksenofobije, fašizma u novom obliku, uz priču o pomirenju siju laži, izjednačavaju heroji i zločinci,pokušava  zatrijeti istinska ideja slobode i antifašizma.

"Oni koji izjednačavaju anticrnogorske kolaboracionističke pokrete i antifašističku oružanu borbu partizana, oni koji pokušavaju da povuku liniju moralne jednakosti između fašizma i antifašizma – ključni su propagatori ideje neofašizma. Takvih danas, nažalost, ima i u strukturama vlasti u Crnoj Gori”, kazao je Đukanović poručujući da nema pomirenja s tim idejama.

"Crna Gora zna da cijeni svoju prošlost i zna da je njena budućnost evropska. Zato ćemo uvijek biti odlučno protiv novih oblika imperijalnih projekata i novog fašizma. To neće doći samo. To moramo mi, naše generacije, tome ćemo morati da naučimo našu djecu, a oni svoju. Da bismo uspjeli treba da slijedimo – hrabrost Save Kovačevića, odvažnost Rifata Burdžovića Trša, nepokolebljivost Đine Vrbice, ljubav za zemlju Gojka Kruške dok pjeva o majskoj zori, postojanost svih pet Danica, razložnost Stane Tomašević i uzvišeni prkos Ljuba Čupića dok se osmjehuje pred kuršumima domaćih izdajnika”, poručio je Đukanović ističući da Trinaestojulski ustanak ostaje trajan simbol nepokornosti, naš bedem protiv prekrajanja novije istorije, pouzdan svetionik sloge, slobodarstva i antifašizma crnogorskog naroda, i putokaz za evropsku budućnost.

"Moramo se boriti i izboriti za svoje mjesto u Evropi, i kvalitetan život naših ljudi u maloj, ali nezavisnoj, stabilnoj, građanskoj Crnoj Gori", kazao je predsjednik Crne Gore

Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić je prisutne pozdravio u ime SUBNOR-a i Antifašista Crne Gore.

"Na 13. jul nemamo više prava o drugih, ali imamo veće obaveze. Ugled u crnogorskom društvu opravdavamo njegovanjem tekovina i vrijednosti NOB-a i revolucije. Ljubavi prema Crnoj Gori i njenoj neprestalnoj borbi za odbranu slobode", rekao je Hodžić.

On je kazao da se u Crnoj Gori za slobodu živjelo i najviše ginulo, ali se Crna Gora nikad nije žalila na sudbinu.

Dodaje da je 13. jul bio pravi put na kojem su naši pripadnici svih naroda i narodnosti bili u jedinstvenom frontu i prvim borbenim redovima.

"To nam je zalog i nauk za sva vremena. Zato smo i danas jaki i bićemo to uvijek", zaključio je Hodžić.