Kineski predsjednik boravio je na Tibetu od srijede do petka, ali su državni mediji izvijestili o posjeti poslije njenog završetka. Kina je optužena za suzbijanje kulturnih i vjerskih sloboda u udaljenom i uglavnom budističkom regionu.

Vlada negira optužbe i kaže da se Tibet znatno razvio pod njenom vlašću.

Na snimcima koje je objavila državna televizija SSTV, Si Đinping viđen je kako izlazi iz aviona i pozdravlja masu ljudi u etničkim nošnjama koji su mahali kineskim zastavicama. Potom je vozom otputovao u glavni grad Lasu.

Dok je bio u Lasi, kineski predsjednik obišao je palatu Potala, tradicionalni dom prognanog tibetanskog duhovnog vođe dalaj lame. Međunarodna kampanja za Tibet, organizacija za ljudska prava, rekla je da je uoči i tokom posjete Si Đinpinga u provinciji uspostavljen pojačani režim bezbjednosti. Posljednji kineski lider koji je službeno posjetio Tibet bio je Đang Cemin 1990. Inače, kineski predsjednici rijetko posjećuju Tibet. Mnogi prognani Tibetanci optužuju Peking za vjersku represiju i ugrožavanje njihove kulture.

Bilo je mnogih protesta, pa čak i samospaljivanja, što je temu Tibeta učinilo veoma osjetljivom za Peking. Tibet je imao burnu istoriju, tokom koje je neka razdoblja proveo kao nezavisni entitet, dok su u nekim drugim periodima njime vladale moćne kineske i mongolske dinastije. Pokušaji Kine da uspostavi kontrolu nad Tibetom imaju dugu istoriju. U 17. i 18. vijeku dinastija Ćing je više puta dovodila trupe i svrgavala dalaj lame koje im nisu bile po volji. U drugoj polovini 19. vijeka Tibet je bio nezvanično, ali zapravo pod protektoratom Britanskog carstva.

Interesovanje za Tibet pokazala je i Rusija, koja je tamo početkom 20. vijeka poslala emisare, koji su znali tibetanski jezik i običaje i ponudili lokalnim liderima pokroviteljstvo ruskog cara. Ubrzo poslije revolucije u Kini 1913. godine, Tibet je proglasio nezavisnost. Godinu dana pošto je Mao Cedung došao na vlast, Kina je okupirala Tibet 1950. godine, a godinu dana kasnije proglašen je autonomnom regijom. U Kini se ovaj događaj naziva "mirnom aneksijom".