Napravljen ispod piste, povezivao je dvije teritorije koje su bile pod kontrolom Armije Republike BiH (Dobrinja i Butmir), pa se tako i zvao "Tunel D-B". Kroz tunel su u Sarajevo stizali hrana, oružje, cigarete...

Izgradnja, koja je počela 1993. godine, odvijala se u teškim okolnostima. Tokom 1994. kroz tunel su postavljene šine po kojima su išla mala kolica.

Nakon završetka rata porodična kuća Bajre Kolara koja je služila kao ulaz u tunel pretvorena je u muzej. Tunel spasa, danas spomenički kompleks, jedna je od glavnih turističkih atrakcija grada. Sačuvani dio tunela, kao i eksponati u pratećem muzeju čuvaju uspomenu na hrabrost i borbu za opstanak. Posjetioci muzeja i dalje mogu proći dionicom tunela u dužini od oko 20 metara.

Tunel je zabilježio oko dva miliona prolazaka za vrijeme rata. Iz sata u sat kroz tunel su se smjenjivali bol, tuga, radost i očaj. Edis Kolar, počasni kustos, bio je član jedinice koja je osiguravala ovo mjesto.

- U jednom danu doživjeli smo da se ljudi vjenčavaju, a navečer imate tu nekoliko boraca poginulih na ratištu koje vraćaju u Sarajevo, a dešavalo se i da novorođenu bebu vodimo kroz tunel. Jedan od najtežih momenata je strašan masakr koji se desio na samom ulazu u tunel, poginulo je devet osoba - rekao je Kolar za Avaz.

S obzirom na to da se djeca ne edukuju dovoljno o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, u saradnji sa svim osnovnim školama u Kantonu Sarajevo, Spomenički kompleks „Tunel D-B“ organizuje istorijski čas.

- Djeca pogledaju film, slušaju predavanje, podijelimo im određene materijale, a organizujemo i predavanje o opasnosti od mina - rekao nam je Kolar, prenosi Avaz.

Nakon rata došlo je do urušavanja velikog dijela tunela. Prije dvije godine pokrenut je projekat rekonstrukcije.

- Mi trenutno radimo na rekonstrukciji dodatnih 150 metara tunela. Time ćemo obogatiti našu ponudu te omogućiti bolji doživljaj - zaključio je Kolar za Avaz.