Bojanić je, na pitanje poslanika Građanskog pokrera URA Miloša Konatara, o broju mHE koje trenutno rade, ugovorima koji su do sada raskinuti i podnijetim tužbenim zahtjevima, odgovorio da trenutno rade 32 mHE.

“Želim da iskažem zadovoljstvo što mogu da se pohvalim napravljenim iskorakom u oblasti izgradnje mHE, kojim se ukidaju podsticajni mehanizmi koji su omogućavali nerealno bogaćenje određenih pojedinaca. Nema više podsticanja izgradnje novih objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ni podsticajnih cijena za njih. To važi od momenta za nove, ne možemo poništiti one od ranije, koliko god bilo nakaradno”, rekao je Bojanić u Skupštini.

On je kazao da je više nego jasno da postojeći koncept realizacije tih projekata nije podržan ni od jednog člana Vlade, ali istovremeno ne mogu pobjeći od činjenice da im je taj problem prenijet kao zaostavština prethodne Vlade.

“Sa sigurnošću se u ovom trenutku može reći da ova Vlada neće davati nove koncesije za gradnju mHE. Dosadašnjim pristupom je pokazana velika neozbiljnost i podložnost uticaja drugih, zbog čega ova Vlada neće nastaviti politiku uništavanja naših najvrednih resursa”, poručio je Bojanić.

On je rekao da je od početka realizacije tih projekata mHE do sad raskinuto 17 ugovora o koncesiji, od kojih je pet ugovora raskinuto zaključenjem sporazuma o raskidu ugovora.

“U mandatu ove Vlade, vodeći se načelom savjesnosti, a usljed kršenja odredbi iz ugovora, od pomenutih 17 ugovora, raskinuto je deset ugovora o koncesiji, od kojih jedan sporazumno”, naveo je Bojanić.

Prema njegovim riječima, važno je da svi budu svjesni da se dosadašnje stihijsko planiranje izgradnje mHE može u konačnom negativno odraziti na sve građane, budući da je do sada podnijeto sedam tužbi Privrednom sudu za naknadu štete.

“Nezahvalno je govoriti u ovom trenutku o iznosu štete koja će se tek utvrditi u sudskom postupku koji je pred nama. Jedino što nam je poznato za sad je da je samo na osnovu tri podnijeta tužbena zahtjeva predlogom zatražena naknada štete u iznosu od oko 57 miliona eura”, precizirao je Bojanić.

Nesumnjivo je, kako je ocijenio, da se radi o velikim iznosima tužbenih zahtjeva za naknadu štete, čiji epilog će biti rješavan u narednom periodu.

“Kada govorimo o politici ove Vlade vezano za projekte mHE, možemo reći da smo napravili značajni iskorak budući da smo prestali da podstičemo izgradnju novih objekata za proizvodnju energije iz obnovijivih izvora. Prestanak podsticanja u svojoj suštini podrazumjeva onemogućavanje ostvarivanja prava na podsticajne mjere prepoznate Zakonom o energetici”, rekao je Bojanić.

Vlada je, kako je kazao, nedvosmisleno krenula u pravcu razvoja energetike što dodatno potvrđuje činjnenica da je i uredba kojom se utvrđuju podsticajne cijene stavljena van snage.

“Naša vizija se zasniva na projektima obnovljivim izvorima energije koji se oslanjaju na razvoju projekta na tržišnim principima i u saglasju sa ekološkim standardima”, dodao je Bojanić.

On je naveo da je, u pogledu izgradnje mHE, Vlada čvrstog stava da se u narednom periodu neće davati koncesije za dalju izgradnju, posebno zato što se temelji energetskog razvoja u ekološkoj državi moraju zasnivati na transparentnim i javno prihvatljivim modelima.

Prioritetna dionica autoputa do 30. novembra

Bojanić je, u odgovoru na dopunsko pitanje Konatara o završetku auto-puta u predviđenom roku, kazao da je optimista da će se prioritetna dionica završiti do 30. novembra.

“Užurbano se radi i optimista sam i dalje da će taj 30. novembar biti rok završetka, ako se nastavi ovom dinamikom”, dodao je Bojanić.

On je kazao da mora da pohvali angažovanost Ambasade Kine, kao i da je promijenjena klima u odnosu na mart i april.

Bojanić je naveo da je Vlada svu kompletnu dokumentaciju u vezi sa izgradnjom prve dionice auto-puta dostavila Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou.

Izvor: Rtcg