"Treba ih umrežavati i jačati. Ne smijemo liječiti organizacione nedostatke javnog zdravstvenog sistema kažnjavanjem privatnih zdravstvenih ustanova", kaže Abdić.

Ističe da samo zdrava konkurencija može unaprijediti kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga.

Komentarisao je katastrofalnu situaciju u zdravstvu koje je uz razbuktavanje pandemije pred kolapsom?

Ogromne su liste čekanja, raskinuti su ugovori sa privatnim klinikama, a ljekari konstantno odlaze? Upitan je ima li izlaza iz ove situacije?

"Katastrofa i kolaps jesu u uzročno-posljedičnoj vezi. U potpunosti razumijem zbog čega to i Vi sami – kako kao građanin, tako i kao predstavnik ugledne medijske kuće koja raspolaže i domaćim i međunarodnim podacima, ovo jasno uočavate. Iskreno, i ja to i kao pojedinac i građanin ove države, i kao predstavnik medicinske struke, doživljavam i preživljavam sa velikom gorčinom, strahom i ogromnom dozom nerazumijevanja. Gorčinom i strahom, jer nedjelovanje i nepokazivanje inicijative za borbu – što direktno ide na račun zdravlja građana, apsolutno svakog ostavlja u nevjerici, strahu i nepovjerenju. Uz to, ne razumijem da uspješne prakse i dokazani sistem funkcionalne reorganizacije zdravstvenog sistema neko ne želi da prihvati i primijeni, da se nijemo sve gleda. Stoga bih, na samom početku, uputio apel svim rukovodiocima sistema da što hitnije sjednu, pripreme jasan plan i što prije upoznaju građane sa tim planom djelovanja. Svaki dan nam je sada skupocjen, o svakom ugašenom životu ne želim i ne mogu komentarisati, a isto tako ni o ugrožavanju zdravlja bilo kog od nas ni potencijalnim posljedicama na zdravlje. Lično, kroz svoje kontakte pokušavam da utičem na svijest građana da prvo zbog sebe, a potom i zbog bliskih rođaka, prijatelja i poznanika, poštuju međunarodne preporuke i važeće zakone. Ali dok ne bude uspostavljen jasan i transparentan plan djelovanja, odnosno upravljanja i koordinacije, prilagođen novim medicinskim saznanjima, teško da će Crna Gora, iako populaciono mala, moći da se izbori sa ovom pošasti. To se pokazalo i dokazalo kroz prethodni period – reakcija države, jasne instrukcije građanima, jasna koordinacija i postavljanje adekvatnih koordinatora u sistemu, produkovali su prvo da građani vjeruju sistemu, pa onda da postupaju po datim instrukcijama. Zbog toga smo uspjeli da Crna Gora bude i posljednja država u Evropi u kojoj je registrovan virus, a potom i prva korona-fri država. Iskoristio bih i ovu priliku, kao što sam mnogo puta do sada isticao, da se zahvalim našim građanima i naravno zdravstvenim radnicima i saradnicima, vojsci, policiji, lokalnim i državnim službama na sjajnoj saradnji, međusobnom uvažavanju i koordinaciji. Posebnu zahvalnost upućujem ljudima dobre volje i velikog srca – domaćim i inostranim donatorima. Zajedno smo se borili. Zajedno ćemo i nastaviti sa borbom", poručio je Abdić.

Odsustvo navodi vizije i plana uređenja sistema je očigledno i vidljivo i kroz ono što nezadovoljni građani svakodnevno prijavljuju medijima – ogromne liste čekanja; nemogućnost izbora i korišćenja svog novca, datog kroz poreze i doprinose, tamo gdje imaju mogućnost da se liječe, jer ova Vlada privatni sektor doživljava kao crnu kutiju, umjesto kao partnera i zdravu konkurenciju. Sa druge strane, dodaje da je nezadovoljstvo vidljivo i kroz sve češće ostavke uglednih ljekara i njihov odlazak iz javnog sistema, i još pogubnije za sve nas – njihov odlazak iz Crne Gore.

Upitan je da li je išta ova Vlada za ovih osam mjeseci uradila da to spriječi?

"Ja ne vidim ni volju, ni želju, nijedan konkretan i jasan korak. Ono što vidim u odnosu prema ljekarima, a moram reći i ja osjećam na svojoj koži jesu neshvatljiv revanšizam, diskriminacija, nepravedno i nejednako postupanje prema ljekarima. A ko snosi posljedice? Vjerujte – samo građani kao pacijenti, koji samo žele da im pružimo ono na šta nas ljekarski poziv, etika, moral, a potom i zakoni i na kraju Ustav ove države obavezuju – kvalitetnu zdravstvenu njegu, odnosno uslugu. A mi tražimo samo poštovanje svakog pojedinca, a izdvojio bih, bar u ovoj situaciji – posebno zdravstvenog radnika. Kratko bih dodatno iskomentarisao non-sense dezorganizacije sistema i to u ovakvoj situaciji. Crna Gora pripada porodici malih zemalja po nomenklaturi Svjetske zdravstvene organizacije i ima specifičnosti koje ih čine neuporedivim sa mnogostruko većim zemljama regiona. Jedna od karakteristika malih zemalja je izrazita vulnerabilnost zdravstvenog sistema gdje i neznatne fluktuacije broja zdravstvenih radnika čak i u uslovima redovnog funkcionisanja mogu da izazovu njegov slom. Zato je za organizatore funkcionisanja zdravstvenog sistema u pandemijskim uslovima od velikog značaja bilo što su u okviru mreže zdravstvenih ustanova imali na raspolaganju i privatni sektor sa kompletnim kadrom, opremom i prostorom. Strah od privatnih zdravstvenih ustanova u sistemu crnogorskog zdravstva je suvišan. Atavizam je da je sve što potiče iz privatnog sektora apriori nepošteno, a da je sve što dolazi iz javnog sektora isključivo zakonito. Moramo se boriti za svakog ljekara u sistemu crnogorskog zdravstva, za svaku zdravstvenu ustanovu, bila ona privatna ili javna. Treba ih umrežavati i jačati. Ne smijemo liječiti organizacione nedostatke javnog zdravstvenog sistema kažnjavanjem privatnih zdravstvenih ustanova. Samo zdrava konkurencija može unaprijediti kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga", jasan je Abdić.

Abdića su novinari i upitali ima li izlaza iz ove situacije?

"Gdje ima znanja, a u ovom slučaju moram posebno naglasiti, i gdje ima volje, ima i načina, posebno za unapređenje ovakvog zdravstvenog sistema. Da ne budem ni ja nekorektan – potpun izlazak iz ove epidemiološke situacije u kratkom roku nije realan. Dok god klica virusa postoji u svijetu, a dodatno – dok god budemo stavljali struku po strani, kakav je sada slučaj u Crnoj Gori, teško da ćemo vidjeti svjetlo na kraju ovog izuzetno dugog mračnog tunela", poručio je Abdić

Dodaje da je Klinički centar takođe pred pucanjem iako direktorica tvrdi da je sve pod kontrolom.

Kompletno rukovodstvo ginekološke klinike je dalo ostavku.

Abdića su upitali kako povratiti povjerenje u najosjetljiviji dio zdravstva gdje se stvaraju novi životi i ko sada brine o našim trudnicama i bebama?

"Uz dužno poštovanje svakog svršenog studenta medicine, iskustvo u medicini, klinički rad i međukolegijalni odnos, važe kao bitna preporuka za neku od rukovodećih pozicija. Ne bih želio da budem pogrešno shvaćen, to nije obaveza, ali korektan odnos prema ljudima koji su do sada ostvarivali izuzetne rezultate ne samo na nivou ustanove, nego i države, ali i šire, je pretpostavka obezbjeđivanja dobrih uslova za rad", dodao je Abdić.

Kada govori o odlasku kadra, nadovezao se na prethodno pitanje i budućnost kadrovske politike u zdravstvu.

"Bio sam predsjednik Upravnog odbora Kliničkog centra oko dvije godine. Za taj period, povećali smo broj zaposlenih ljekara u ustanovi za 40 posmatrajući početni (545) i krajnji broj ljekara (585). Uz odlazak par ljekara (zbog penzije ili prelazak u drugu ustanovu), to znači da smo zaposlili i više od 40 doktora. To je sasvim dovoljan podatak o uslovima koje smo nudili i o našem odnosu prema kolegama. Jer niko ne ide i ne ostaje tamo gdje mu nije prijatno za rad. Ulagali smo u ljudske resurse – od njihove edukacije u formi podrške kroz finansiranje specijalizacija i užih specijalizacija, kontinuirane medicinske edukacije, povećanja zarada, ulaganja u stambene kapacitete, unapređivali smo uslove rada kroz bolji radni ambijent i osavremenjavanje tehnologije. A gdje smo ovih dana i šta da očekujemo u tom pravcu – dovoljno je pogledati budžet za zdravstvo ove godine. U kapitalnom budžetu ne postoji naznaka razvoja"; pojasnio je bivši predsjednik UO KCCG-a.

Ginekološka je poručuje samo jedna od klinika gdje je eskalacija pogrešnih odluka, odnosno nekorektnih odnosa prema struci, dospjela do javnosti. 

Stanje je ističe izuzetno haotično na nivou cjelokupnog sistema i ne odaje sliku kontrolisanja situacije.

"Kao dugogodišnji član tima Kliničkog centra, nijesam srećan ni zbog jednog odlaska, ni zbog jedne ostavke, ni zbog jedne ljutnje zdravstvenog radnika ili saradnika. To su sve moje kolege, sa kojim sam provodio i po 24 sata u smjeni, sa kojim sam dijelio i dijelim lijepe i teške trenutke koje medicina nosi sa sobom. Vjerujem, odnosno želim da vjerujem da je briga o našim trudnicama i najmlađim pacijentima – bebama, i dalje na nivou koji struka prepoznaje", jasan je Abdić.

Upitan je da svoje predviđanje vezano za pandemiju da li će ovaj četvrti talas biti možda najjači?

"Možda nijesam najkompetentnija osoba, iako sam ljekar, da govorim o intenzitetu novog talasa. Prepustio bih to epidemiolozima, infektolozima ili pulmolozima koji se susrijeću sa konkretnim kliničkim slikama zaraženih pacijenata. Ali, ono što kao ljekar Kliničkog centra Crne Gore mogu jasno reći, jeste da, ukoliko urgentno ne bude uspostavljen jasan i precizan sistem koordinacije i organizacije sistema, ovaj talas će biti mnogo pogubniji za nas. Opet ponavljam, ovakva dezorganizacija i odsustvo reda, nepostojanje plana i vizije, slanje pacijenata od ustanove do ustanove i što je najgore nesnošenje odgovornosti za ovaj haos, učiniće ionako teške posljedice, još osjetljivijim i težim", pesimističan je Abdić.

Smatra da je pozvan da posebno istakne netransparentan rad i odsustvo komunikacije sa građanima, budući da se svi sjećamo kako je to funkcionisalo ranije (bio sam dio tog tima) – od perioda pojave virusa u svijetu, a prije pojave virusa u Crnoj Gori, pa do njegovog kratkotrajnog "istiskivanja“ iz Crne Gore.

Dodaje da su komunicirali sa građanima, pokazali odlučnost, spremnost i plan u borbi protiv virusa.