Važno je da taj dijalog krene, rekla je Biserko u intervjuu za beogradski list Danas, ali isto tako, dodala je, važno je objasniti zašto su muslimani bili targetirani na način na koji jesu.

Objasniti zašto je genocid izveden?

„Zašto je genocid izveden? Retorika protiv muslimana još uvijek opstaje, u raznim krugovima, akademskim, prije svega. Oni još uvijek žive na tezi o muslimanima kao remetilačkom faktoru. Srbija je cijelih 26 godina smatrala da može da prođe sa tim, da je to samo jedna mantra, genocid u Srebrenici, ali to se sada uozbiljilo, jer novi visoki predstavnik u BiH najavljuje jedan ozbiljniji pristup“, rekla je Biserko.

Odluku visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH Valentina Inzka, kojeg je od nedjelje zamijenio njemački diplomat Kristijan Šmit, da nametne zakon kojim se kažnjava negiranje ratnih zločina, jer ga BiH nije usvojila ni 26 godina od završetka rata, političari u toj zemlji su očekivano različito ocijenili a član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio kako se u entitetu Republika Srpska taj zakon neće sprovoditi te je zaprijetio otcjepljenjem od BiH, prenosi Al Džazira.

Zakonom o izmjenama krivičnog zakona BiH koji je stupio na snagu krajem jula svima koji negiraju ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici, odnosno ne poštuju sudske presude izrečene počiniteljima ili ih veličaju i nagrađuju, ubuduće prijeti zatvorska kazna do pet godina.

Javna reakcija Aleksandra Vučića, koji takođe ne priznaje genocid u Srebrenici, bila je ipak u nekoliko navrata bitno umjerenija od ostalih zvaničnika Srbije i zvaničnika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

Vučić je rekao da nije pristalica nametnutih odluka, jer one nisu nikada donosile ništa dobro, već samo veće podjele, ali je uz to i pozvao na dijalog sa Bošnjacima.

Zločinci se još slave kao heroji

Prema haškim presudama, dokazano je ubistvo za više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijenih u julu 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine, a te zločine Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY)  u Hagu ocijenio je kao zločin genocida. Prema drugim izvorima, u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Za zločine u Srebrenici osuđeno je 48 osoba na više od 700 godina zatvora i pet doživotnih kazni, uključujući najviše vojne i političke zvaničnike bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, zapovjednika vojske RS-a Ratka Mladića i prvog predsjednika tog entiteta Radovana Karadžića. Posljednja presuda izrečena je Mladiću. Njega je 8. juna drugostepenom presudom na doživotni zatvor osudio Međunarodni mehanizam za krivične sudove, nasljednik ICTY-a.

Uprkos presudama međunarodnih sudova, vodeći političari u Srbiji i RS-u u BiH osuđene za ratne zločine još uvijek slave kao nacionalne heroje.