Samo u njemački Ramštajn, najveću vazduhoplovnu bazu SAD van američkog tla, prema podacima američke vojske do četvrtka uveče je stiglo 14.500 ljudi iz Avganistana. Oko 3.500 njih je već otputovalo dalje za SAD. Ali, medju njima nije bilo Avganistanaca.

Avganistanske lokalne snage, odnosno lokalno stanovništvo koje je radilo za vojsku, diplomatske institucije ili druge organizacije iz SAD, za početak su smještene u vojne objekte u blizini Kajzerslauterna.

Od desetina hiljada evakuisanih pripadnika lokalnog osoblja koje je radilo za SAD, samo 1.200 ljudi je zaista stiglo u SAD. Iako Vašington kaže da je Njemačka samo tranzitna zemlja, još nije jasno gde će završiti izbjeglice koje su sada u bazi Ramštajn, navodi DW.

Očigledno je cilj američke vlade da što više ljudi rasporedi u drugim zemljama dok im se ne odobre vize za SAD. Prošle sedmice je ministar spoljnih poslova SAD Entoni Blinken izjavio da je niz zemalja pristalo da prihvati američke pomagače iz Avganistana.

One su Albanija, Kanada, Kostarika, Čile, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Meksiko, Poljska, Katar, Ruanda, Ukrajina te Uganda i Kolumbija.

Medjutim, predsjednik SAD Džozef Bajden je najavio da će prije dolaska u zemlju prvo biti sprovedene brižljive provjere medicinske, ali prije svega da li imaju pravo na dobijanje vize za SAD.

Još od 2009. postoji program "Specijalna imigrantska viza" za avganistanske lokalne snage, koji bi trebalo da im olakša stalni boravak u SAD.

Do sada je oko 76.000 ljudi iz Avganistana dobilo takvu vizu. Krajem juna je američka vlada malo ublažila kriterijume za dobijanje vize, kako bi uključila i one koji su kratko radili za američke organizacije.

Medjutim, vlada još nije ispunila medjunarodne zahtjeve da se otvori pojednostavljeni proces za izdavanje viza aktivistima za ljudska prava, novinarima i drugim posebno ugroženim grupama. U tom slučaju bi, prema nekim procjenama, još 100.000 ljudi imalo pravo na vizu.

Stručnjaci procjenjuju da bi broj onih koji imaju teoretsku mogućnost da dobiju vizu mogao biti znatno veći.

"To je komplikovano i skupo. Jer, mora da se dokaže da je neko odredjeno vrijeme radio za američku vojsku. A zastrašujuće je to što američka vojska o tome nije uopšte vodila valjanu evidenciju", rekao je Aleks Novrasteh, stručnjak za migracije iz Instituta Kato.

Prema njegovim riječima, u mnogim slučajevima ljudi ne mogu da dokažu da su bili na platnom spisku, jer nisu imali ugovore ili su dokumenti uništeni, dodaje DW.