Kafići moraju često da se provjetravaju, a prema preporukama epidemiologa prozori i vrata bi trebalo da budu otvoreni, za stolovima ne bi trebalo da sjede osobe iz različitih domaćinstava, a na ulazu treba da bude istaknuto koliko gostiju smije da bude unutra, što zavisi od površine prostora.

Većina otvara, ali neki neće jer nema radnika

“Ugostitelji iz kafe barova jedva su dočekali da mogu opet da rade unutra, ali nisu u nekoj euforiji kako se možda misli, jer je iza njih dugo razdoblje od devet mjeseci zatvorenosti unutrašnjosti i ukupno 18 mjeseci otežanog poslovanja u pandemiji. Mnoge je to iscrpilo fizički, finansijski i psihički, a ima i kafića koji i neće moći da rade unutra jer nemaju radnika, kao i onih koji nemaju terase pa će njima ipak biti malo lakše nakon što devet mjeseci uopšte nisu radili”, kaže za Hinu predsjednica Nezavisnog udruženja ugostitelja Zagreba Žaklina Troskot.

Pritom napominje da sigurno neće raditi oko 1.100 zatvorenih ugostiteljskih objekata, s 10 hiljada radnih mjesta, koliko ih je izgubljeno od početka pandemije, a i oni koji rade zbog epidemioloških mjera se suočavaju s ograničenim kapacitetom i visokim troškovima, uz od ranije visoka poreska davanja.

“Problema je jako puno i ne možemo govoriti o oporavku ugostiteljstva i turizma na osnovu dva jaka ljetnja mjeseca, pa ni na Jadranu, jer pitanje je koliko će oni raditi kada turisti odu. Na kontinentu – u Slavoniji, Lici i drugde situacija je gora, ni u Zagrebu nije bolje, i zapravo treba znati da ugostitelji, uz porast cijena u nabavci gotovo svega i s onim što zarade preživljavaju pokrivajući osnovne troškove. Teško će uz ovakve politike vraćati kredite koje su morali da uzmu, pragovi za podršku su jednostavno previsoki i nerealni i država bi hitno morala da počne da se bavi našim sektorom koji je devastiran i trebaju mu dugoročne politike”, upozorava Troskot.

Promjene navika građana kao gostiju

I ona i predsjednik Udruženja ugostitelja Kvarnera i Istre (UUKI) Vedran Jakominić ističu da ugostitelji u kafićima ne očekuju s ponovnim otvaranjem unutrašnjosti objekata odmah neki veći promet i prihod, a jedan od razloga su promjene navika građana.

“Treba vidjeti koliko su se promjenile navike građana i hoće li se bojati da uđu nakon što devet mjeseci to nisu mogli”, kaže Jakominić, dok Troskot ističe da su se “navike promijenile, gosti su odlazili u kafiće s terasama i s više prostora ili sl, i kafići kojima je unutrašnjost bila jedini prostor za rad (bez terasa) moraće ponovo da privuku goste, za što će trebati i vremena i sredstava”.

Jakominić pozdravlja odluku o otvaranju kafića, ali smatra da ih nije ni trebalo zatvarati, uz poruku da će sada “unutra od 1. septembra otvoriti svi oni koji su preživjeli, jer su prihodi ugostitelja u 18 mjeseci pandemije očajni, i zato bi bilo dobro da se nastave podrške i da se zaštite oni koji rade”, prenosi N1.