“Neopravdana upotreba sile protiv mirno okupljenih građana s razlogom je naišla na kritike. Iako se danima uoči incidenta pozivalo na civilizovano i miroljubivo održavanje vjerske procedure, određeni akteri ponijeli su se neprimjereno i dodatno raspirili tenzije koje su se toliko dugo i predano pokušavale stabilizovati“, navodi Picula.

Dugogodišnja je sprega crkve i politike na ovim prostorima. Kome to ide u prilog i kako se uz sve to uklapaju eurointegracije, kojima teže lideri regiona, bar tako tvrde. Picula ističe da su savremene demokratske države davnih dana shvatile kako uspjeh mora biti temeljen na društvenoj inkluzivnosti i snažnoj političkoj volji lišenoj religioznog uplitanja.

“Previše tijesna povezanost crkve i države može biti pogodna kombinacija samo za one koji su dubinski involvirani u te kategorije, dok sve ostale ostavlja po strani. Isto tako, takvo odbacivanje sekularizacije kao smislene tekovine može pogodovati samo nacionalističkim elitama koje ovakve situacije koriste za materijalne ili nematerijalne koristi. A u svjetlu procesa pregovora za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, ovo je nažalost korak unazad. Politički i vjerski zvaničnici u Crnoj Gori imaju posebnu odgovornost prema građanima koji su iskazali izuzetno veliku želju za pristupanjem Evropskoj uniji i koji se nadaju kako njihova nastojanja neće biti narušena. Stoga se nadamo da će svi akteri razborito i predano smanjivati napetosti i podržati predanost Crne Gore u stvaranju modernog, demokratskog, multietničkog i multikonfesionalnog društva. Osim toga, politička instrumentalizacija vjerskih uvjerenja nije u skladu s trenutnim reformskim procesom Crne Gore i njenim uspješnim dosadašnjim intervencijama. Zaista se nadamo kako ova situacija neće dugoročno ugroziti međunarodni položaj Crne Gore i dugu istoriju mirnog suživota među ljudima različitih vjerskih pripadnosti i etničkih skupina”, ocijenio je Picula.

Vjeruje da je ustoličenje mitropolita u ovako zamršenim okolnostima svakako moralo biti provedeno pod pojačanim bezbjednosnim nadzorom.

“Kako bi se izbjegli svi mogući rizici, a budući da je Crna Gora članica Sjevernoatlantskog saveza, sasvim je razumljivo da to partnerstvo u određenim situacijama može i treba biti konkretizirano. Pritom ne treba naglasak stavljati na nekakvu dubioznu sposobnost crnogorske policije, već na realnu potrebu za dodatnim oprezom, a snage NATO-a su dobro pripremljene i upoznate s raznim spornim pojavama te je svojim opsegom NATO sigurno bolje opremljen letjelicama i drugim logističkim sistemima od manjih zemalja. Dakle, smatram da podrška NATO tokom događaja za kojeg se očekivalo da će izazvati više ili manje neprilika, nažalost, ispostavilo se da ih je bilo više, zaista nema nikakve poveznice s ugađanjem predsjedniku Vučiću. Najiskrenije se nadam kako će svi involvirani u najkraćem mogućem roku pronaći način za uspostavljanje konstruktivnog dijaloga u evropskom duhu i mirno okončati napetosti”, poručuje Picula.

On je komentarisao izjavu ministra srpske policije Aleksandra Vulina da je Cetinje pokazalo da su Srbi „najprogonjeniji i najobespravljeniji narod u Evropi“?

“Izjava ministra Vulina o tome kako smatra da je Cetinje pokazalo da su Srbi "najprogonjeniji i najobespravljeniji narod u Europi“ ne bi trebala imati mjesto u razumnom političkom diskursu da je Srbija moderna i tolerantna država. Nerazumijevanje, gnijev i patetika nisu elementi koji će sporne situacije među zemljama postaviti na ispravan put. Uvažavanje multietničnosti Crne Gore treba ostati u prvom planu uz posvećenost očuvanju solidne pozicije koju je ova zemlja stekla u europskoj zajednici”, navodi Picula.