Iz UMHCG-a su poručili da izuzetno zabrinjavaju medijski navodi da novim Zakonom o popisu nije planirano prikupljanje podataka o invaliditetu.

“Osobe s invaliditetom (OSI) ne smiju biti kolateralna šteta političkih previranja i interesa, a odlaganje prikupljanja podataka o OSI do narednog popisa može imati nesagledive posljedice na njihov dalji položaj”, rekli su iz UMHCG-a.

Oni su ocijenili da odlaganje može uticati na kvalitet planiranja, definisanja i sprovođenja politika, kao i na procjenu uticaja, odnosno, praćenje sprovođenja tih politika.

“Posebno budući da ni tokom popisa 2011. godine, zbog neadekvatne razrade pitanja Vašingtonske grupe prikupljeni podaci o osobama s invaliditetom nijesu bili sveobuhvatni i precizni”, kazali su iz UMHCG-a.

Navodi se da te podatke organi i institucije nijesu koristili kao osnov za adekvatno planiranje politike, već kao “konstataciju o procentima, bez preduzimanja bilo kakvih mjera o sistemskom i sistematičnom prepoznavanju prepreka i pružanju podrške”.

Državni organi, istakli su iz UMHCG, i dalje se prozivaju na procenat od 11 odsto, iako svjetski trendovi već godinama ukazuju da OSI čine između 15 i 20 odsto ukupne populacije.

Oni su poručili da ne prihvataju da je veći nacionalni interes korišćenje popisa za produbljenje daljih „podjela” na Crnogorce i Srbe.

“Kako bi pojedine strukture i dalje opstajale i profitirale na tim podjelama, u odnosu na popis i politike koje će voditi unapređenju položaja OSI, koje su u značajnoj mjeri zanemarene i zapostavljene”, dodali su iz UMHCG-a.

Oni su upozorili da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja koja nema jedinstveni registar OSI, zbog čega nema ni univerzalan pristup garancijama njihovih ljudskih prava.

UMhcg je pozvalo Vladu da ovaj proces ne sprovodi po ubrzanom postupku, već da u pripremu Zakona o popisu uključi zainteresovane predstavnike reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom.

Iz UMHCG-a su apelovali da Vlada, umjesto partikularnih interesa, ispoštuje svoje međunarodne obaveze i da “pokaže da umjesto praksi „trgovine“ započinje prakse sistemskih i dugoročnih održivih promjena”.

“Položaj OSI, kako god se nacionalno i etnički izjašnjavale, neće se unaprijediti na taj način, već će i one služiti kao brojke i procenti za nečije druge partikularne i partitokratske interese. Na to ne smijemo pristati”, zaključili su oni.