Novi amandman olakšaće izbor onima koji preferiraju domaće.

Već krajem ove godine u EU bi moglo biti uvedeno više reda kada je riječ o porijeklu meda, za koji potrošači uopšte nisu sigurni čiji je i kakvog je sastava, a do kraja 2022. riješen i problem porijekla sirovine u određenim prehrambenim proizvodima, kojima se u imenu sugeriše da su, na primjer, domaći, a dešifrovanjem sitnih slova na deklaraciji se pokaže da su tvrdnje daleko od istine.

To je na konferenciji za novinare saopštila članica Evropskog parlamenta iz Hrvatske Biljana Borzan ističući da su odbori Evropskog parlamenta juče glasali o EU strategiji "Od polja do stola", kada su izglasani i njeni amandmani za izmjene EU zakona po pitanju označavanja porijekla hrane, poput meda i suhomesnatih proizvoda, piše Večernji list.

Građani bi tako bili informisaniji pri donošenju odluka o kupovini hrane, pogotovo ako preferiraju domaće. Pored toga, smanjio bi se prostor za "lov u mutnom" i dvostruke marketinške prakse, te bi se promovisali hrvatski proizvodi i sirovine, poručila je Borzan zahvalivši evroparlamentarki u penziji Ruži Tomašić, koja je supotpisala njene amandmane i osigurala joj glasove desnih predstavnika u EP.

Falsifikovano 20 odsto meda

"Trenutna pravila omogućavaju korišćenje oznake da je neki med dobijen miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU ili mu je porijeklo iz EU, bez navođenja razmjere ili zemlje porijekla. U praksi to znači da proizvod koji ima 1 odsto evropskog i 99 odsto kineskog meda može biti označen kao 'mješavina EU i ne-EU meda'", a jednako i kad je razmjera obrnuta", tvrdi Borzan.

Gotovo polovina meda na evropskom tržištu uvozi se iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20 odsto uvoznog meda falsifikovano, te da sadrži ilegalne dodatke poput šećernog sirupa, koji služe za povećanje količine.

"Kako bismo zaštitili građane od prevare, a naše proizvođače od nelojalne konkurencije, moramo da promenimo sistem uvođenjem označavanja tačne zemlje porekla ili razmjere u mješavini meda. EU strategija 'Od polja do stola' idealna je prilika da se to uradi, ali EK to nije uvrstila u mjere. Izglasavanjem mog predloga Parlament je taj propust ispavio, a kako je Slovenija med uvrstila i među prioritete svog predsjedavanja EU, što podržava i većina država članica u Savjetu EU, očekuje se da će EK do kraja 2021. predstaviti planirane zakonske promjene za med", izvijestila je evroparlamentarka.

Za deklaraciju je potrebna lupa

Što se tiče predloga da se proširi obaveza označavanja zemlje porijekla za prehrambene proizvode na kojima je sada dovoljna oznaka "proizvedeno u EU", navođenje tačne zemlje porijekla trenutno je obavezno samo za proizvode poput svježeg i smrznutog mesa, ribe i jaja.

"I za mlijeko i mlječne proizvode, kao i meso u mesnim prerađevinama takođe bi trebalo da se navodi tačna zemlja porijekla. Na tržištu nalazimo proizvode čija pakovanja 'vrište' domaće, hrvatsko, jadransko, slavonsko... a u njima glavni sastojci uvozni. Jedini način da potrošač to shvati jeste da pročita deklaraciju na poleđini, na kojoj je propisana veličina takva da vam je potrebna lupa", upozorava Borzan.

Istraživanja pokazuju da su takve prakse česte kada se radi o maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzervisanoj ribi.