Na izborima u Njemačkoj mogu da glasaju samo oni koji su upisani u birački spisak. Prema Saveznom izbornom zakonu, pravo glasa imaju svi Nijemci koji su na dan izbora navršili 18 godina, najmanje tri mjeseca žive u SR Njemačkoj i nisu po nalogu suda isključeni iz biračkog prava.

U Njemačkoj živi 83,1 milion ljudi. Prema procjeni Saveznog zavoda za statistiku, na izborima 26. septembra pravo glasa ima oko 60,4 miliona ljudi - oko 31,2 miliona žena i 29,2 miliona muškaraca.

To znači da skoro 20 miliona ljudi u Njemačkoj nema pravo glasa - među njima i oko deset miliona punoljetnih stranaca.

Demokratija znači "vladavina naroda" i pravo glasa je jedna od njenih glavnih karakteristika. Ali, šta znači kada čak 14 odsto odraslih - četiri odsto više nego na posljednjim saveznim izborima - nema pravo glasa?

Evo pregleda grupa ljudi koji ne mogu da glasaju, ili im je to pravo otežano.

Stariji maloljetnici

Iako postoje redovne inicijative za sniženje glasačke dobi na 16 godina, punoljetstvo se zajedno sa državljanstvom i dalje smatra odlučujućim preduslovom za pristup izborima za Bundestag. Trenutno ima više od 1,5 miliona njemačkih državljana u dobi od 16 do 18 godina.

Nekoliko saveznih pokrajina već je otvorilo lokalne izbore za ovu starosnu grupu. Za sada na pokrajinskim izborima stariji maloljetnici mogu da glasaju u Brandenburgu, Bremenu, Hamburgu i Šlezvig Holštajnu - ali ne mogu da se na njima kandiduju i budu birani.

Nijemci u inostranstvu

Njemački državljani u inostranstvu koji nisu registrovani u Njemačkoj nazivaju se zvanično "Nijemci u inostranstvu". Ne postoje pouzdane statistike koliko ih ima. Po nekim starijim procjenama OECD riječ je o nešto više od milion Nijemaca.

Ta grupa ima ograničeno pravo glasa. Uslov je da su u Njemačkoj poslije navršenih 14 godina živjeli najmanje tri uzastopna mjeseca i da od tog boravaka nije prošlo više od 25 godina.

Nijemci u inostranstvu imaju pravo glasa i ako su iz drugih razloga "stekli lično i neposredno poznavanje političke situacije u Saveznoj Republici Njemačkoj i ako ona utiče na njih". To se, na primjer, odnosi na penzionere sa njemačkim državljanstvom koji imaju kuću ili stan u Njemačkoj, a nisu (i ne moraju biti) zvanično prijavljeni.

Međutim, ova grupa nije zvanično upisana u birački spisak. Ako Nijemci u inostranstvu žele da glasaju na saveznim izborima, moraju svaki put prije izbora da podnesu pismenu prijavu za upis u birački spisak nadležne opštine.

Za ove savezne izbore se do sada prijavilo nešto više od 24.000 "Nijemaca u inostranstvu".

Nijemci koji privremeno borave u inostranstvu, na radu, studijama ili dužem odmoru, i još uvijek su registrovani u Njemačkoj, automatski su upisani u birački spisak i mogu glasati poštom. Procjenjuje se da to radi oko dva miliona Nijemaca.

A beskućnici?

Njemački državljani bez prebivališta imaju pravo glasa, ali, pošto nemaju adresu - nisu u biračkom spisku.

Oni moraju se potrude se budu upisani u birački spisak, ali ne moraju lično da se pojavljuju u kancelariji. Posebna prijava je potrebna za glasanje putem pošte. Socijalne službe i institucije za podršku beskućnicima mogu da podnesu kolektivne prijave za više osoba istovremeno.

Nepoznato je koliko je takvih ljudi.

Kome se može uskratiti pravo glasa?

Njemački državljani mogu biti lišeni prava glasa samo sudskom presudom i to samo na određeno vrijeme, "dvije do najviše pet godina".

To se, na primjer, odnosi na osobe koje je osuđene na kaznu zatvora od najmanje šest mjeseci ili najmanje godinu dana za krivična djela "spremanje napadačkog rata i veleizdaje", "izdaju i odavanje državnih tajni", "opstrukciju izbora i falsifikovanje izbornih dokumenata" ili "podmićivanje poslanika".

Stranci u Njemačkoj

Strani državljani nemaju pravo glasa na saveznim i pokrajniskim izborima ili referendumima u Njemačkoj. Državljani članica EU mogu da glasaju na lokalnim izborima.

Nezavisne