Teorija se vrti oko neobične karakteristike imunog sistema životinja iz porodice "Camelidae", koja uključuje kamile i lame, koji proizvodi sitna antitijela koja se zovu nanotijela.

Djeluju na isti način kao i ljudska antitijela i okružuju invazivni patogen, ali su znatno manja, što im omogućuva da bolje neutralizuju svaku prijetnju.

Kako bi proizveli nanotijela specifična za kovid, istraživači su u lamu zvanu Fifi sa univerziteta u "Readingu", ubrizgali protein šiljka koronavirusa, što je dio virusa pomoću kojeg se virus veže i ulazi u ljudske ćelije.

Ovim eksperimnetom, Fifi se nije razboljela, ali njen imuni sistem počeo je da proizvodi nanotijela protiv proteina koronavirusa.

Istraživači su ih potom izvukli putem uzoraka krvi i kombinovali u tri lanca kako bi povećali njihovu sposobnost vezivanja za viruse, a zatim su ih masovno proizveli u laboratoriju.

Laboratorijski testovi Javnog zdravstva Engleske, Univerziteta u Oksfordu i Instituta "Rosalind Franklin" otkrili su da je liječenje nanotijelima lame dramatično smanjilo težinu bolesti kod životinja.

Utvrđeno je da je upotreba tri spojena nanotijela djelotvornije protiv izvorne i alfa varijante kovida.

Dodavanjem četvrtog nanotijela uspješno je započelo liječenje beta varijante, za koju su naučnici strahovali da bi mogla da izbjegne antitijela nastala vakcinisanjem.

Profesor Majls Karol, zamjenik direktora Nacionalne službe za infekcije pri Javnom zdravstvu Engleske, rekao je:

"Iako je ovo istraživanje još u ranoj fazi, ono otvara značajne mogućnosti za korišćenje dijelotvornih tretmana nanotelima za kovid 19. Ovo su najdjelotvornija sredstva za neutralizaciju Sars-CoV-2 koje smo ikada testirali", kaže on.

"Vjerujemo da jedinstvena struktura i snaga nanotijela doprinose njihovom potencijalu kako za prevenciju, tako i za liječenje Kovida 19 i radujemo se zajedničkom radu na nastavku kliničkih studija", kazao je.

Profesor Rej Ovens, rukovodilac proizvodnje proteina na Institutu "Rosalind Franklin" i vodeći autor studije, kaže:

"Nanotijela imaju niz prednosti u odnosu na ljudska antitijela. Jeftinija su za proizvodnju i mogu direktno da dođu do tijela putem spreja za nos, pa se mogu primijeniti i kod kuće, umjesto da im je potrebna injekcija. Ovo bi moglo biti korisno u smislu jednostavne upotrebe od strane pacijenata, ali takođe znači i liječenje direktno na mjestu infekcije u respiratornom traktu", rekao je.

Profesor Džejms Neismit, direktor Instituta "Rosalind Franklin", koji je pomogao u istraživanje, rekao je:

"Jako je važno da imamo lijekove uz pomoć kojih može da se liječi virus, pogotovo, jer se cijeli svijet ne vakciniše istom brzinom i postoji rizik od pojave novih varijanti koji napadaju imunitet i vakcinisanih", kazao je on.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Nature Communications".