Poželjevši učesnicima dobrodošlicu u prvu narednu članicu Evropske unije, predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, istakao je da je „svjestan da među učesnicima ima i onih koji su svoje blagostanje i puni prosperitet našli i van EU“ i izrazio očekivanje da će se saglasiti sa njim i na taj način podijeliti gotovo osamdesetprocentan stav građana naše zemlje, „a to je da članstvo Crne Gore u EU nema alternativu“.
Obraćajući se učesnicima, on je kazao da „današnji forum u okviru kojeg Crna Gora sjedi za stolom sa teritorijalno i brojčano malim državama, od kojih svaka na svoj način predstavlja veoma uspješnu evropsku priču“, podstiču našu zemlju da nastavi razvoj i učvrsti nas u cilju punopravnog članstva u EU.
„Siguran sam da ćete se u danima pred nama i u okviru vaše posjete uvjeriti da i u Crnoj Gori imate iskrenog prijatelja i pouzdanog partnera i da Crna Gora ima čime da doprinese društvu za ovim stolom. Prijateljstvo i povjerenje su ključ i osnov svega naprednog i progresivnog“, poručio je predsjednik Skupštine.
Prema njegovim riječima, države učesnice su svojim primjerima u različitim okolnostima, i istorijskim i geografskim uslovima, dokazale da je moguće „da budete istovremeno i mala, ali ekonomski jaka država sa bogatim i zadovoljnim stanovništvom“.
Govoreći o važnosti ekonomske perspektive naše zemlje, Bečić je naveo da je najveći broj zemalja učesnica u određenom vremenskom periodu postigao sporazum, prema kojem „nijedna podjela nije važnija od građanina koji je to u pravom smislu riječi – sa svim svojim pravima i obavezama, ali i visokim životnim standardom, te da nijedna podjela nije važnija od same države i njenog primarnog interesa“. U tom kontekstu, on je naveo da je ideja vodilja nakon prošlogodišnjih političkih promjena u Crnoj Gori bila da nosioci tri pobjedničke liste potpišu takav sporazum, koji će predstavljati svojevrsni veto na podjele u Crnoj Gori.
Na toj liniji, predsjednik Skupštine je poručio da su se potpisnici Sporazuma odlučili na taj korak „upravo kako bismo svojoj državi dali mogućnost da za nekoliko godina po ekonomskoj razvijenosti, životnom standardu građana, visini plata i penzija, odnosu prema životnoj sredini, poštovanju osnovnih ljudskih prava i sloboda, te ukupnoj vladavini prava Crna Gora sa punim pravom stane rame uz rame sa svima vama".
"I vjerujte, Crna Gora će uspjeti u tom naumu, ma koliko se oni koje je vrijeme pregazilo trudili u pokušajima da je vuku nadolje", kazao je Bečić.
Obraćajući se prisutnima, on je iskazao uvjerenje da formati poput ove Konferencije počivaju na ključnoj riječi- prijateljstvo.
„Smatram da održavanje prijateljskih odnosa i ostvarivanje državnih interesa ne isključuje jedno drugo. Naprotiv, svi konkretni državni interesi i mjerljivi ekonomski parametri idu ruku pod ruku sa podrškom koju dobijemo od naših prijatelja iz Evrope i svijeta. Što više takvih partnera, na koje se možemo osloniti, a tu i te kako ubrajam sve vas, bolje po Crnu Goru, i bolje po sve njene građane“, kazao je Bečić.
On je istakao da i pored brojnih podjela u našoj zemlji, „vrlo rado izgovaramo ili čak znamo da zapjevamo stih koji glasi „Crna Gora jes` malena, al` je časna i poštena“, koji na najbolji način oslikava „veličinu naše države, svojevrstan moralni kod i ponos koji ne zavisi od broja kvadratnih kilometara kojim se mjeri neka teritorija“.
Tokom uvodnog obraćanja,Bečić se osvrnuo i na relevantna istraživanja prema kojima je crnogorski Parlament proglašen najtransparentnijim u regionu.
„Na putu što boljeg obavljanja tog posla i prevazilaženja tih izazova, biće nam od izuzetne važnosti razmjena iskustava sa vašim parlamentima i sve ono što je bilo oruđe da u vašim državama parlament izdignete do uloge koja mu zaista i pripada“, kazao je Bečić.
Svoje izlaganje u okviru uvodnog dijela, Bečić je zaključio stavom da Crna Gora ostaje dosljedna pitanju reforme vladavine prava, u čemu će jak parlament biti od nemjerljivog značaja.
Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović istakao je da su regionalna saradnja i podrška savezima kojima pripadamo, zaštitni znak crnogorske spoljne politike.
Uz osvrt na parlamenatarne izbore održane 2020. godine, on je kazao da je na liniji političkih promjena crnogorski Parlament dobio priliku da doprinese ispunjavanju spoljnopolitičkih prioriteta i podsjetio da je Skupština Crne Gore, uz povećanje transparentnosti i jačanje nadzorne uloge, doprinijela pokretanju dijaloga u postizanju važnih reformskih rješenja.
U tom kontekstu, Radulović je naveo da su aspiracije Crne Gore usmjerene ka članstvu u EU, te da je na tom putu suštinski važno raditi na jačanju nezavisnosti institucija, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, te se zalagati za zaštitu i slobodu medija.
Govoreći o važnosti današnjih sesija u okviru Konferencije, on je ukazao na značaj saradnje sa međunarodnim partnerima u pogledu zaštite životne sredine, naglasivši da je uz „vladavinu prava Poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih“. U postizanju tog cilja, Radulović je naveo da očekuje punu podršku najvećeg zakonodavnog doma u Crnoj Gori.
„Kao male države dijelimo mnoge važne zajedničke teme. Ovakvi forumi doprinijeće daljem razvoju spoljne politike i stvaranju međunarodnog identiteta na kojem možemo formulisati i pokrenuti brojne zajedničke inicijative. Kroz saradnju naših parlamenata ili naših ministarstva, zajednički možemo postići više“, zaključio je ministar Radulović.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić, podijelila je neka od svojih ranijih profesionalnih iskustava istakavši da joj je izuzetno zadovoljstvo što je u prilici da u svojoj državi služi svom narodu i sarađuje sa izuzetnim državnim službenicima.
Ona se osvrnula na primjere dobre prakse koji kako je kazala pomažu da se odstupi od neefikasnih i neadekvatnih politika i usluga, ali i pređe ka efikasnim politikama i uslugama koje počivaju na potrebama ljudi.
„Pandemija je poremetila rad zakonodavne grane vlasti i fukncinoisanje Vlade i prisilila države da nađu kreativne načine za usvajanje i pružanje osnovnih usluga i poslova. Takođe, dala je i priliku da ponovo promoislimo o načinu na koji kreiramo politike i pružamo usluge. Ali vjerujem da ćete se složiti da je pandemija i podstakla transformaciju i rast“, rekla je Srzentić.
Ministarka je naučeno prezentovala je naučeno u sklopu tri kategorije.
„Moramo kreirati politike koje u centar stavljaju ljude, a ne samo usluge. Moramo optimizovati mašineriju vlade u smislu njenih idejnih procesa i praske. Moramo osnaživati i sarađivati, odnosno raditi sa ljudima i pustiti da ljudi grade kako bismo kreirali Vladu i Parlament za 21. vijek“, navela je Srzentić.
Ona je kazala da kretanje od samih korisnika ne znači samo rad na tehnološkom razvoju, nego na tome kako bi trebalo upravljati, kako kreirati politike koje funkcinišu uspješno u praksi.
„Misija Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija jeste da postane cenar gravitacije, centar digitalnih vještina, vještina za kreiranje politika i usluga i za unapređenje lidestva u crnogorskoj vladi. Naša misija je horizontalna, želimo da podstaknemo i pružimo pomoć ostalim subjektima u pokretanju otvorenije i transparentnije javne uprave, optimizovanju upravne mašinerije i procesa pružanja većeg broja usluga onlajn i dodatnog promišljanja o tome na koji način ispuniti potrebe građana“, istakla je Srzentić.
Prema njenim riječima cilj je pružiti usluge koje u centar stavljaju ljude na najtransparentniji, nainkluzivniji, agilniji i najefikaniji način.
„Želimo da kreiramo uslove za inovaciju i modele podrške koji ompogiućavaju nove metode i pristupe rješavanju problema kojima se pruža bolja vrijednost i ishodi za ljude, snažimo lidere i gradimo snažne multidisciplinarne timove“, kazala je Srzentić.
Ukoliko kreiramo servise i politike na način koji stavlja građanima u centar uz moderne alate i prakse drastično ćemo unaprijediti ishode i unaprijediti stepen povjerenja u sistem.
Ministarka Srzentić u sklopu svog izlaganja je predstavila nekoliko platformi i alata koji služe učešću građana, dodavši da u Ministarstvu nastoje da osnaže učešće građana u svakom koraku kreiranja politika.
„Pokušajmo da prevaziđemo postojeće političke podjele i izaberimo da budemo dio rješenja, da kultivišemo odnose sa državnim službenicima i da podstaknemo značajne promjene u vezi najvažnijih pitanja. Potrebni su nam novi načini da građani učestvuju, načini koji su mimo onih tradicionalih. Pozvaću i građane da budemo skup glasova, a ne skup ruku koje se podižu“, poručila je Srzentić.
Komentari