Varheljijev pristup i Zapadnom Balkanu i Turskoj razlikuje se od pristupa mnogih zemalja Unije. Takođe je u oštroj suprotnosti sa instrukcijama predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koje je dala kada je stupila na dužnost 2019.

"Poštovanje ljudskih prava i vladavine prava trebalo bi da bude osnova za našu međunarodnu saradnju“, napisala je tada Fon der Lajen u pismu Varheljiju.

Međutim, Varheljijev stav se poklapa sa jednom zemljom EU – njegovom Mađarskom.

Mađarski premijer Viktor Orban više puta je odbacio gledišta institucija kada se radi o vladavini prava i demokratiji, najviše kada su bile kritike na račun njegove vlastite vladavine. Pozdravio je evropske aspiracije Srbije, čiji predsjednik je njegov saveznik Aleksandar Vučić, navodi Politiko i dodaje da obojicu lidera optužuju za autoritarne tendencije.

No, ostaje pitanje da li Varheljijevi napori mogu značajno da promijene izglede Srbije ili bilo koje druge zemlje za ulazak u Uniju.

Lideri EU bez jedinstvenog stava

Lideri EU donose velike odluke o proširenju i, kako se pokazalo, imaju teškoće da se slože čak i oko blagog saopštenja za sutrašnji samit, među njima nema mnogo entuzijazma za proširenje kluba u skorije vrijeme.

Varheljijev pristup, ocjenjuje Politiko, rizikuje da ugrozi položaj Evropske komisije među zemljama EU i kredibilitet EU među liderima na Zapadnom Balkanu, regionu od ključne strateške važnosti za 27-člani blok, u kojem Rusija, Kina, Turska i zalivske zemlje nastoje da povećaju uticaj.

Varhelji, koji je prethodno bio mađarski ambasador u EU, odbio je da govori za Politiko, ali je u pisanim odgovorima branio svoj rad, uključujući i onaj koji se tiče vladavine prava. Podsjetio je da je nadgledao kreiranje nove metodologije za zemlje kandidate, u kojoj se veći fokus stavlja upravo na vladavinu prava.

No mađarski komesar jasno je stavio svom osoblju do znanja da želi da podstakne kampanju Beograda za ulazak u EU.

"Komesar Varhelji je kao prioritet postavio ubrzavanje pristupnih pregovora sa Srbijom“, napisao je osoblju u mejlu u februaru vršilac dužnosti šefa Generalnog direktorata za susjedstvo i pristupne pregovore Mačjej Popovski i dodao da "mada to najprije zavisi od reformi u Srbiji, potrebno je da mi sa EU strane budemo spremni da krenemo napred čim Srbija pokaže neophodni progres“.

Varheljijev tim se oslanja samo na Beograd

Ali, Varheljijev tim se ne oslanja samo na Beograd u ovoj igri, navodi Politiko.

Njegov kabinet, i nekoliko njegovih poverljivih saradnika, pokušali su da izbrišu ili zamažu jezik u zvaničnim tekstovima o neuspjesima Srbije u demokratiji, prema zvaničnicima i internim dokumentima.

To je, dodaje Politiko, u suprotnosti sa brojnim procjenama o vladavini prava u Srbiji nevladinih organizacija i nezavisnih analitičara.

Fridom haus je 2021. Srbiju stavio u kategoriju "djelimično slobodnih“ zemalja, navevši da je "vladajuća Srpska napredna stranka malo po malo nagrizala politička prava i civilne slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva“.

I mada je Srbija u procesu pristupnih pregovora od 2014. godine, kotira se po indeksu Fridom hausa kao i zapadnobalkanske zemlje koje još nisu počele pregovore o članstvu – Albanija i Sjeverna Makedonija.

Prema posljednjem Indeksu demokratije lista Ekonomist, Srbija je ostvarila najgori rezultat od 2006. – od kada taj indeks postoji.

Uprkos tome, prema dva zvaničnika Komisije, Varheljijev kabinet je unapredio procjenu koja se odnosi na Srbiju, kako bi dao pozitivniji pogled na pitanja vladavine prava u ovogodišnjem nacrtu izvještaja o proširenju, koji ocjenjuje napredak zemalja kandidata, a koji je trenutno u izradi, piše Politiko.

Upitan o promjenama koje se tiču procjene Srbije, Varhelji je u imejlu rekao da je "ocjena napretka zemalja na evropskom reformskom putu predmet dugog procesa, sa konačnom odlukom koju donosi veće (koledž) komesara“.

Rekao je da je to politički proces, kako i dolikuje jednoj "geopolitičkoj Komisiji“, kao i da se prioriteti EU na Zapadnom Balkanu u potpunosti odražavaju u izvještaju.

Varheljijev optimističan pogled na dosije Srbije

Ali, ovo nije prvi put da je kabinet komesara pokušao da zaobiđe stručno mišljenje o Srbiji.

U junu ove godine, Varheljijevo odeljenje takođe se usprotivilo opisu sopstvene ojcene Komisije o vladavini prava u Srbiji, koju je Evropski revizorski sud nazvao "mračnom“, prema dokumentu koji je poslat sudu.

Sam Varhelji se u propratnom pismo požalio na "seriju citata određenih akademaca“ u revizorskom izvještaju i tražio od njih da razmotre njihovo korišćenje.

I dok nije baš bio oduševljen citiranjem akademskih stručnjaka u zvaničnom izvještaju, jedva je dočekao da ponudi svoj optimistični pogled na dosije Beograda.

"Potpuno je jasno da je reformski proces u Srbiji dobio novi zamajac“, rekao je on prošlog mjeseca u intervjuu za mađarski provladin dnevnik Magyar Nemzet.

Tokom pristupnog procesa, zemlje kandidati rade sa Komisijom na usaglašavanju sa standardima EU, kroz različita poglavlja, koja su grupisana u klastere, poput unutrašnjeg tržišta, zelene agende i fundamentalnih reformi, podsjeća Politiko.

Osoblje Komisije kaže, navodi list, da postoji pritisak da se prebrzo ide u slučaju Srbije.

"Mnogo je pritiska“ da se otvore novi klasteri za Srbiju, rekao je jedan zvaničnik Komisije, navodeći da je od njih traženo da idu prečicama i to brzo.

Upitan kako tumači kritike da previše gura kandidaturu Srbije, uprkos nedostatku efikasnog napretka, Varhelji je odgovorio: "Guram napred agendu proširenja cijelog Zapadnog Balkana: Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije“.