Vučković je ocijenila da sudovi, nažalost, nemaju čime da se pohvale, jer je ova godina po rezultatima lošija od prethodnih, ali da to nije rezultat zalaganja odnosno nezalaganja sudija, već okolnosti.

„Osim pandemije COVID-19, na rad sudova uticali su i drugi faktori - štrajk advokata, ali i odlazak velikog broja sudija bilo zbog podnošenja ostavke ili nakon što im je Sudski savjet konstatovao prestanak funkcije zbog sticanja uslova za penziju“, naglasila je Vučković, saopšteno je iz Vrhovnog suda Crne Gore. 

Iz pomenutih razloga, najviše sudija otišlo iz Vrhovnog suda, njih 12.

„Do sada nije bilo situacija u kojima je ovaj sud ostao da radi sa 6 sudija, od 18 koliko je predviđeno da ima. Ovom broju treba dodati i predsjednika suda, što jasno pokazuje da Vrhovni sud nema dvotrećinsku većinu koja mu je neophodna za normalan rad“, kazazala je Vučković.

Naglasila je da je i u takvim okolnostima Vrhovni sud uspio da se organizuje i da se, iako radi sporijim intenzitetom, predmeti rješavaju, a nije bilo ni zastoja u rješavanju krivičnih predmeta. Ovaj sud redovno obavlja i aktivnosti na koje je obavezan prilikom sprovođenja obaveza iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Vučković je naglasila da nije dobro što je u svim sudovima povećan broj predmeta starijih od 3 i 5 godina.

„Neriješenih predmeta starijih od 3 godine je 4.371, starijih od 5 godina 1.827, a starijih od 10 godina 386. Stoga svi predsjednici sudova moraju da se angažuju da se sudije dodatno založe na rješavanju ovih predmeta“, kazala je Vučković.

Na sastanku je ukazano i na veliki broj neriješenih predmeta u Upravnom sudu zbog velikog priliva predmeta koji su se prenosili iz godine u godinu. Ovaj sud je do avgusta radio punim kapacitetom, kada ga je napustilo četvoro sudija i predsjednik suda, što će se odraziti na reziltate, smatra Vučković, napominjući da će se nedostatak sudija ili njihov napredak u više sudove, odraziti i na rad Apelacionog suda.

Istakla je da treba pojačati rad Specijalizovanog odjeljenja Višeg suda, jer izostaju rezultati koji se očekuju na osnovu Strategije reforme pravosuđa.

„Nemamo osuđujućih presuda za krivična djela sa elementima korupcije, a upravo takvi rezultati utiču na visok procenat nepovjerenja javnog mnjenja i široku percepciju korupcije na svim nivoima“ ocijenila je v.d predsjednika Vrhovnog suda.

Poseban osvrt napravljen je na jačanje disciplinske odgovornosti sudija. U pomentom periodu, Disciplinska komisija imala je dva predmeta. Jedan sudija oglašen je krivim i izrečena mu je kazna umanjenja zarade za 40 odsto za period od 4 mjeseca, dok je u drugom slučaju predlog odbijen kao neosnovan.

„Treba afirmisati model disciplinske odgovornosti i učiniti ga dostupnim javnosti jer bi se na taj način povećalo povjerenje građana u rad pravosudnih organa. Nadam se da će u novom Zakonu o Sudskom savjetu i sudovima, koji je u izradi, biti otklonjene neprecizne odredbe postojećeg zakona koje se odnose na disciplinsku odgovornost sudija“, zaključila je Vučković.

Razmatrajući slučaj lišenja slobode sudije Osnovnog suda u Kotoru, a u kontekstu nedavno objavljenog mišljenja i preporuka Ombudsmana, predsjednici sudova su se saglasili da postoji goruća potreba za osnaživanjem kapaciteta nezavisnosti i nepristrasnosti sudija, odnosno garancija predviđenih Ustavom Crne Gore i Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama.