Sjednicu je vodila v.d. predsjednice Privredne komore dr Nina Drakić, a u radu su, pored članova Upravnog odbora učestvovali i predsjednik Skupštine ove asocijacije Vojo Banović i v.d. generalnog sekretara Mitar Bajčeta.

Nina Drakić kazala je da je u cilju pripreme ovog sastanka i prezentovanja “ Maršalovog plana“ upućen dopis Ministarstvu finansija i Ministarstvu ekonomskog razvoja, kako bi delegirali dokument na osnovu kojeg je napravljena ova poreska reforma. Međutim, niko od predstavnika nadležnih ministarstava nije bio u mogućnosti da dođe i deteljnije predstavi plan .

S tim u vezi, Drakić je iz dostavljenog materijala sve prisutne ukratko informisala o najavljenim izmjenama, ističući da je osnovna reforma koja podrazumijeva Maršalov plan –Evropa sada, povećanje minimalne zarade na 450 eura u odnosu na sadašnjih 250 eura, što će predstavljati rast od 80%, te povećanje akciza na nezdrave proizvode koji štete građanima i njihovom zdravlju.

"Najavljeno je smanjenje poreskog opterećenja na zarade sa sadašnjih 39% na 21% i time omogućeno povećanja zarada. Država će se odreći prihoda u korist rasta privrede i dostojanstvenih primanja radnika", kazala je ona.

Drakić je navela da će se uvođenjem neoporezivog dijela zarade na 700 eura bruto, kao i progresivnog oporezivanja istih smanjiti i na minimum svesti siva ekonomija na tržištu rada.

Miljan Šestović, direktor Sektora za analize i istraživanja prisutnim članovina prezentovao je informaciju o tome kako će izgledati model obračuna od januara 2022.godine, na osnovu dostupnih informacija, kako bi imali širu sliku.

On je naveo primjer, kazavši da će na sadašnju zaradu od 250 eura neto ukupni troškovi biti 410 eura ili 39%.

Ono što je istakao je i to da se još uvijek ne zna kako će progresivno operezivanje biti za zarade iznad 1 000 eura.

Privrednici su se složili da je najavljena reforma pozitivna da podržavaju smanjenje opterećenja po osnovu troškova rada, povećanje minimalne zarade, ali da i dalje postoje izvjesne nepoznanice. Posebno u dijelu oporezive stope na dobit, podizanja gotovine, te oprorezivanja dividendi. A kao mogući problem naveli su da postoje mala i srednja preduzeća koja povećanje zarada ne bi mogla izdržati, te bi bankrotirala.

Sa sjednice je poručeno i da država mora imati snažan institucionalni odgovor kada su u pitanju inspekcijski organi i konkretan rad na terenu, kako bi se na minimum svela siva ekonomija.

Drakić je kazala da članovi Upravnog odbora Privredne komore pozdravljaju ovaj plan, ali da su za konačan stav potrebne detaljne informacije vezane i za ostale najavljene reforme, kao što su zakoni o akcizama i porezu na dobit i progresivnom operezivanju zarada, što će generalno uticati na stav cijele privrede o ovim reformama.

Ona je kazala da će u komunikaciji sa Ministarstvom finansija inicirati organizovanje okruglog stola gdje bi dobili sve odgovore na pitanja postavljena na današnjoj sjednici Upravnog odbora.