Kako se navodi u članku, zvaničnici Bajdenove administracije i mnogi u Evropi zabrinuti su da odugovlačenje širenja EU na Zapadni Balkan otvara region rivalima i protivnicima, uključujući Rusiju i Kinu, od kojih svi imaju istorijske ili ekonomske interese.

"Francuska je dugo tvrdila da proširenje bloka onemogućava donošenje ključnih odluka. Kulturni ratovi i politički sukobi između novijih istočnoevropskih članica i tradicionalnih zapadnoevropskih dodatno su umanjili podršku", navedeno je u članku WSJ.

Citirana je Vesela Čarneva, zamjenica direktora Evropskog savjeta za spoljne odnose u Sofiji, Bugarska, koja je rekla da je EU zaglavljena između grupe zemalja centralne i istočne Evrope koje se zaista zalažu za proširenje i drugih koji su duboko skeptični, ali ne žele to da sasvim odbace tu politiku. 

"Proces je u zastoju zbog ove dublje sumnje u to da li su evropska društva u stanju da apsorbuju više članova. Neki zapadnoevropski političari znaju da je proširenje pitanje koje može da im donese izborni poraz", rekla je Čarneva.

Evropski zvaničnici, piše WSJ, uključeni u pregovore priznaju da pregovori sa Crnom Gorom i Srbijom napreduju veoma sporo. Brisel se nadao da bi se jedna od zemalja mogla pridružiti do 2025. godine, što, kako se navodi, danas izgleda nevjerovatno.

U članku se ističe da kada je Slovenija predložila članstvo zemalja zapadnog Balkana do 2030. godine, taj potez je odmah povučen, što su izjavile diplomate.

Gerald Knaus, predsjedavajući Evropskoj inicijative za stabilnost, (regionalni istraživački centar), rekao je da proces proširenja više nije vjerodostojan i da je stoga izgubio moć da transformiše zemlje kandidate. Rekao je da bi EU trebalo da se vrati modelu devedesetih koji nudi članstvo na jedinstvenom tržištu u zamjenu za realne reforme kao mjesto za punopravno članstvo.

"Proces pristupanja ne ide ka postizanju bilo kojeg od ciljeva - uključujući stabilizaciju regiona", rekao je Knaus.

RTCG