Vesković je, komentarišući trenutno v.d. stanje u pravosuđu, kazala da je to većim dijelom posljedica političke volje parlamentarne većine.

"Više od tri godine nijesu izabrani članovi iz reda uglednih pravnika u Sudskom savjetu. Od poslednjeg glasanja u Skupštini iz decembra 2020. godine do danas je održano 20 sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu i pitanje raspisivanja novog javnog oglasa za izbor uglednih pravnika se uopšte nije postavilo na dnevnom redu niti jedne od ovih sjednica", kazala je Vesković.

Takođe, napominje, imamo vd stanje na čelu Vrhovnog državnog tužilaštva još od oktobra 2019. godine i na čelu Vrhovnog suda već više od 10 mjeseci.

"Neophodno je u što kraćem roku popuniti mjesta u Vrhovnom sudu kako bi se stvorili uslovi za izbor predsjednika tog suda i inicirati zakazivanje sjednice Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojem će se razmatrati predlog za izbor VDT-a koji je prethodni sastav Tužilačkog savjeta dostavio još krajem jula Skupštini", istakla je Vesković.

S razlogom nema dovoljno povjerenja u pravosuđe

Vesković je poručila da sudije i tužioci kao i Sudski i Tužilački savjet bi morali da se više uključe u rasprave o pitanjima koja su vezana za njihov rad. U Crnoj Gori, dodaje, s razlogom nema dovoljno povjerenja u pravosuđe, pa to povjerenje tek treba steći.

"Ako je kritika neosnovana, treba to i utemeljeno objasniti. Dostupnost informacija i otvorenost institucija svakako dovodi do povećanja povjerenja građana u rad onih organa koji treba da ih zaštite. Transparentnost ne ostavlja prostora za zloupotrebe, dezinformacije ili stvaranje bilo kakve pogrešne slike o pravosuđu", naglasila je Vesković.

Neophodno je, poručuje, da se ukloni jaz koji postoji između institucija i građana tako da svako u državi može da osjeti da postoji sistem koji će mu pružiti zaštitu.

Vesković je, povodom angažovanja na izradi Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu, kazala da očekuje da će Radna grupa prepoznati nužnost izmjene Zakona, pogotovo u pogledu uvođenja odredbi o sprječavanju sukoba interesa kod svih članova Sudskog savjeta i garancija nezavisnosti uglednih pravnika od političkog uticaja.

To je, kaže, ključna stvar koja je izostala u reformi pravosuđa i zbog koje Sudski savjet i Tužilački savjet i nijesu postali nepristrasna i nezavisna tijela.

Založiće se, ističe Vesković, i za revidiranje disciplinskog okvira, posebno u pogledu povećanja broja disciplinskih prekršaja i proširenja kruga osoba koje mogu pokrenuti disciplinski postupak kao i za izmjene u pogledu ocenjivanja sudija.

"Pozdravljamo inicijativu Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava da započne proces izmjena ovog zakona i nadamo se da će rad radne grupe pratiti i odgovarajuća javna rasprava. Smatramo da je održavanje javnih rasprava o ključnim zakonima, kakvi su i oni koji uređuju pravosuđe, neophodno da bi se obezbijedio najbolji mogući kvalitet tih propisa i povećalo povjerenje građana, a posebno stručne javnosti, u demokratski proces koji ostvaruje javni interes", istakla je ona.

Ona je istakla da su posljednje izmjene Zakona o sudskom savjetu su napravljene u junu 2018. godine, kada je između ostalog, na preporuku Venecijanske komisije, produžen mandat članovima savjeta iz reda uglednih pravnika.

Akcija za ljudska prava je, kako kaže, još tada, dan prije isteka mandata, upozorila da bi ovakva izmjena zakona mogla vremenom da dovede do zloupotrebe i produženja mandata u nedogled, što se nažalost i desilo.

"Pored toga, znamo da se i prije izbora prošle godine radilo na izmjenama i dopunama Zakona u Sudskom savjetu i sudijama, međutim Nacrt zakona nije objavljen", objašnjava Vesković.

Na nezavisnost i nepristrasnost članova Savjeta ukazali i izvještaji EK

Akcija za ljudska prava se, kako ističe, zalaže za reforme ovog Zakona još od 2011. godine, te se nadaju se da je ovo prilika da se konačno uvedu neophodne garancije nezavisnosti i nepristrasnosti kod svih članova Savjeta.

"Na neophodnost ovakvih reformi ukazali su i izvještaji Evropske komisije kao i poslednji Izvještaj o usaglašenosti za Crnu Goru iz februara 2020.godine u kojem je GRECO konstatovao da je „alarmantna činjenica da ne postoji napredak kada su u pitanju sastav i nezavisnost Sudskog savjeta, kao ni u pogledu revidiranja disciplinskog okvira za sudije“, zaključila je Vesković za Portal RTCG.