Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost i potpredsjednik Evropske komisije Žozep Borelj kazao je da se mora održati kredibilan proces proširenja.

"Ovo je dvosmjerna ulica: nova metodologija je pristup zasnovan na zaslugama. Njome se stavlja jači naglasak na temeljne reforme, poput vladavine prava, osnovnih sloboda, ekonomije i funkcionisanja demokratskih institucija. Naši partneri treba da se posvete tim reformama, u interesu svojih građana i radi napretka na putu ka EU. I treba da ostave svoje razlike po strani. Sa strane EU, moramo ispuniti svoje obaveze. Današnjim izvještajem dajemo detaljnu ocjenu ostvarenog napretka, kao i oblasti na kojima treba raditi. EU nije potpuna bez Zapadnog Balkana. Vrijeme je da se okupimo i ujedinimo u izgradnji jače Evrope", kazao je Borelj.

Predstavljajući ovogodišnji Paket, koji se sastoji od Saopštenja o politici proširenja EU i godišnjih izvještaja, komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelji rekao je da je politika proširenja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, bezbjednost i ekonomski rast na evropskom kontinentu.

"To je proces zasnovan na zaslugama, u sklopu kojeg dajemo stvarnu i pravednu ocjenu, kao i jasnu mapu puta za ubrzanje i produbljivanje reformi kod naših partnera. To je u skladu sa našom revidiranom metodologijom proširenja, čime se povećava kredibilitet procesa. Stojimo uz Zapadni Balkan i Tursku aktiviranjem značajne finansijske podrške kroz novi Instrument pretpristupne pomoći (IPA III). IPA III je takođe glavni izvor finansiranja Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan vrijednog gotovo 30 milijardi eura, čiji je cilj da se podstakne ekonomski razvoj regiona i približavanje EU, kao i dugoročni oporavak nakon pandemije", naveo je Varhelji.

Nedavna posjeta predsjednice Komisije Ursule fon der Lajen regonu i samit EU – Zapadni Balkan održan 6. oktobra 2021. godine na Brdu kod Kranja u Sloveniji poslali su važan signal da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji.

"Jasna i strateška posvećenost Evropske unije ovom regionu ogleda se u nizu ključnih poteza koji treba da donesu opipljive koristi stanovnicima Zapadnog Balkana, od kontinuirane podrške odgovoru na COVID-19 do najava značajne finansijske podrške u sklopu Ekonomsko-investicionog plana kako bi se podstakao dugoročni privredni rast regiona i krenulo ka zelenijim, digitalnijim i inovativnijim ekonomijama", saopšteno je iz Evropske komisije.

Crna Gora i Srbija prihvatile su kako se navodi, primjenu revidirane metodologije.

Prve političke međuvladine konferencije sa Crnom Gorom i Srbijom održane su u junu 2021. godine, čime je kažu iz EK,  ovim zemljama dato političko usmjerenje u njihovom procesu pristupanja.

"Kada je u pitanju Crna Gora, prema procjeni Komisije trenutno je osigurana opšta ravnoteža između napretka u okviru poglavlja o vladavini prava i napretka u pristupnim pregovorima kroz poglavlja. Prioritet za dalji ukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava utvrđenih u poglavljima 23 i 24. Kako bi se ostvario ovaj cilj, vlasti moraju u praksi da pokažu svoju posvećenost reformskom programu Crne Gore u Evropskoj uniji. Crna Gora mora dodatno pojačati napore u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući u ključnim oblastima slobode izražavanja i slobode medija i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, bez poništavanja prethodnih dostignuća u reformi pravosuđa", saopšteno je iz EK.

Kada je u pitanju Srbija, prema ocjeni Komisije trenutno je osigurana opšta ravnoteža između napretka u poglavljima o vladavini prava i normalizacije odnosa s Kosovom, s jedne strane, i napretka u pristupnim pregovorima kroz poglavlja, s druge strane.

"Srbija mora nastaviti i ubrzati i produbiti reforme u pogledu nezavisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija, procesuiranja ratnih zločina pred domaćim sudovima i borbe protiv organizovanog kriminala. Konkretno, srpske vlasti treba da dovrše proces ustavne reforme u oblasti pravosuđa do kraja ove godine. Napredak Srbije u oblasti vladavine prava i normalizacija odnosa sa Kosovom su od suštinske važnosti i ova pitanja će odrediti ukupnu dinamiku pristupnih pregovora. Srbija takođe mora poboljšati usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Nedavno povećanje stepena usklađenosti je pozitivan početni korak u tom smislu. Komisija pozdravlja to što je Srbija ispunila mjerila za otvaranje klastera 3 i 4. Komisija podržava ambiciju Srbije da što prije otvori nove pristupne klastere, na osnovu nastavka napretka na polju reformi", navodi se iz EK.

Albanija i Sjeverna Makedonija nastavljaju da ispunjavaju uslove za otvaranje pristupnih pregovora, a obje zemlje su napredovale na reformskom putu ka EU.

"Kašnjenja u zvaničnom otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom negativno utiču na kredibilitet EU. Otvorena bilateralna pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije treba da budu prioritetno riješena. Od ključne je važnosti da države članice EU bez daljeg odlaganja zaključe rasprave o Pregovaračkim okvirima, te da se prve međuvladine konferencije sa obje zemlje održe što je prije moguće i to prije kraja ove godine", saopšteno je.

U Bosni i Hercegovini, strateški cilj integracije u EU nije pretvoren u konkretne mjere, kyžu iz EK.

Političko okruženje je ističu ostalo polarizirano, budući da su politički lideri nastavili da se bave retorikom podjela i nekonstruktivnim političkim sporovima, koji su remetili opšti napredak u 14 ključnih prioriteta.

"Blokada državnih institucija i pozivi na odstupanje od reformi izazivaju duboku zabrinutost i mogu se prevazići samo političkim dijalogom. Izrazito smanjenje stepena usklađenosti Bosne i Hercegovine sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU je negativan signal. Ipak, učinjeni su neki značajni koraci, uključujući održavanje opštinskih izbora u Mostaru nakon 12 godina. BiH mora riješiti 14 ključnih prioriteta, uključujući izborne i ustavne reforme, i moraće da isporuči rezultate iz kritične mase reformi prije nego što Komisija bude mogla da preporuči dodjeljivanje statusa kandidata zemlji", navode iz EK.

Na Kosovu, prijevremeni parlamentarni izbori u februaru 2021. godine rezultirali su formiranjem nove vlade koja uživa podršku jasne parlamentarne većine.

"Potpuno i efikasno sprovođenje reformskog akcionog plana u narednom periodu biće od ključne važnosti. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz jula 2018. godine da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima, ali predlog je još uvijek na čekanju u Savjetu i treba ga razmatrati po hitnom postupku.

Sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum o normalizaciji sa Srbijom je urgentan i ključan kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju na putu ka EU. Beograd i Priština moraju da se konstruktivno uključe u proces dijaloga, uz pomoć visokog predstavnika EU Borelja i specijalnog predstavnika EU Lajčaka", saopšteno je iz EK.

Svih šest partnera sa Zapadnog Balkana obavezalo se na uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta, nadovezujući se na pravila i standarde EU, a treba da se usredsrede na prevazilaženje poteškoća sa kojima se susreću kako bi građanima i privredi u regionu približili mogućnosti ove inicijative i povećali koristi od investicija u skladu sa Ekonomsko-investicionim planom, naveli su iz Evropske komisije.