"Ukoliko se uobičajene ocjene iz izvještaja prevedu na numeričku skalu od 1 do 5, Crna Gora je još jednom dobila slabu trojku: prosječna ocjena napretka ove godine najniža je u poslednjih šest godina i iznosi 3.03 (u odnosu na 3.18 prošle godine). Sa druge strane, prosječna ocjena za presjek stanja je do sada najbolja i iznosi 3.11 (u odnosu na 3.08 prošle godine)", kažu iz IA.

Podsjećaju, od 2015. godine, Evropska komisija primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja - "presjek stanja" i "ocjenu napretka".

"Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren u proteklih 12 mjeseci, tj. od objavljivanja prethodnog izvještaja. Moguće ocjene za presjek stanja su “početna pripremna faza, određeni nivo spremnosti, umjerena spremnost, dobar i visok nivo spremnosti”. „Nazadovanje“ je najniža ocjena koja se može dobiti po drugom osnovu, a slijede je “odsustvo napretka, ograničeni napredak, dobar napredak i značajan napredak”", navode iz IA.

Ističu da se tapkanje u mjestu, kada su u pitanju pregovori između Crne Gore i EU, najbolje ogleda u činjenici da je u čak 30 od ukupno 33 poglavlja prepoznat isključivo „ograničeni napredak“. 

"Ni ove godine nije prepoznato nazadovanje ni u jednoj obasti, iako je funkcionalnost pravosuđa, kao poseban aspekt u okviru poglavlja 23, ocijenjena lošije nego prošle godine (bez napretka u odnosu na ograničeni napredak). Na drugoj strani, sloboda izražavanja je dobila nešto bolju ocjenu (ograničeni napredak u odnosu na prošlogodišnju ocjenu stagnacije). 
Evropska komisija je u izvještaju naglasila prazninu u administrativnim kapacitetima nakon promjene vlasti, naročito u pogledu upravljanja pregovaračkim procesom. Podsjećamo da je i IA nedavno upozorio da se sporom reorganizacijom, slabim kadrovskim planiranjem i uvođenjem neregulisanih konkursa za  vršioce dužnosti, rukovodeće pozicije u javnoj upravi dodatno destabilizuju, u kontekstu u kojem je sama Vlada u februaru ove godine ukazala da “značajan odliv ekspertskog kadra iz pregovaračke strukture može nepovoljno uticati na dinamiku ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog procesa“", kažu iz IA.

Međutim, kako dodaju, uprkos najavama o novoj metodologiji proširenja, i grupisanju poglavlja u tzv. klastere, posljednji izvještaj nije odmakao u kvalitetu i sadržaju od ostalih.

"U određenim djelovima, vidi se veći naglasak na političkim preduslovima neophodnih reformi, i u tom smislu, izvještaj sadrži i nivo političke analize uz uobičajene ocjene tehničkih kriterijuma i mjerila", navode iz IA.

Ipak, ističu da je situacija na terenu u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama proširenja, odavno prevazišla okvire dosadašnjih godišnjih izvještaja i metodologije proširenja.

"Zbog toga se IA pridružio preporukama organizacija iz regiona u okviru TEN mreže (Think for Europe) i CEPS-a iz Brisela za uvođenjem mjera tzv. rane integracije, odnosno faznog članstva, koje bi podrazumijevala i reformu ocjenjivanja svih oblasti, a naročito vladavine prava", zaključuje se u saopštenju IA o izvještaju EK.