Plan predviđa smanjenje poreskog opterećenja rada sa sadašnjih 39% na 20 do 30% u zavisnosti od visine dohotka.

"Maršalov plan" je naziv za program "Evropa sad" koju je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić predstavio 28. septembra.

"Očekujemo povećanje zarada i u privatnom i u javnom sektoru, jer član 33 Opšteg kolektivnog ugovora kaže da "ukoliko izmjenom zakonskih propisa dođe do smanjenja stope poreza na dohodak fizičkih lica ili doprinosa za socijalno osiguranje iz ličnih primanja zaposelnih, poslodavac je dužan da efekte takvog smanjennja usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih u skladu sa zakonom", istakao je Krvavac.

On je dodao da to znači da sve ono što je na teret zaposlenog, porezi i doprinosi će biti usmjereni na neto zaradu zaposlenog.

"I poslodavci imaju određenu uštedu na smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji su na teret poslodavaca, kao i za prirez porezu fizičkih lica", rekao je on.

Državni sekretar ističe i da dosadašnji sistem zdravstvenog osiguranja nije bio održiv.

"Doprinose za zdravstveno osiguranje su plaćali samo zaposleni, a korisnici su bili svih 620 hiljada stanovnika u Crnoj Gori. Ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje će biti pokriveni iz drugih prihoda budžeta. Kao što smo najavili "Maršalov plan" osim reforme na tržištu rada, obuhvata i još neke mjere, kao što su proširenje obuhvata akciznih proizvoda, onih nezdravih akciznih proizvoda, proizvoda koji štete zdravlju građana, imamo uvođenje progresivnog oporezivanja dobiti, imamo novi poreski oblik, novi porez na podizanje gotovine za pravna lica i preduzetnike, očekujemo dodatne prihode od naknada za igre na sreću, očekujemo i smanjenje sive ekonomije", kazao je on.

Krvavac napominje da građani nemaju razloga za brigu, jer kako dodaje u ovu priču ne bi ulazili da smatraju da nemaju fiskalnu stabilnost.

"O ovome nijesmo mogli da pričamo na početku godine, kada smo imali pad ekonomske aktivnosti od 15,2%, imali smo deficit od skoro 11%, u kasi je, krajem prethodne godine, bilo samo 50 miliona eura, a međunarodne organizacije su tada prognozirale da Crna Gora neće moći da izađe na međunarodno tržište i zaduži se po nekim povoljnim uslovima, pominjalo se smanjenje penzija, zarada čak i do 30%, ali mi smo išli korak po korak. Uspjeli smo da povoljno izdamo obveznice, da pokrijemo kredit koji je stizao na naplatu u martu mjesecu, pripremlili smo se za turističku sezonu, uspjeli smo da sprovedemo projekat elektronske fiskalizacije, ostvarili smo suficit budžeta, čak četiri mjeseca, i u septembru će biti ostvaren sufizit budžeta", rekao je Krvavac.