Televiziji Vijesti je iz Ministarstva unutrašnjih poslova potvrđeno da je pasoš Crne Gore, na ovaj način dobio 91 investitor i 199 članova njihovih porodica.

To je, ocjenjuju u Ministarstvu ekonomskog razvoja, potvrda da program nije ispunio očekivanja.

"Segment programa u vezi sa razvojnim projektima u oblasti prerađivačke industrije nije ni zaživio. Takođe, u okviru realizacije trećeg segmenta programa koji se tiče razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede i drvoprerade i dalje ni jedan projekat nije uvršten na listu razvojnih projekata, a na adresu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su ukupno pristigle samo dvije prijave za pomenutu listu. Dakle, u pitanju su dodatne potvrde o nedostacima trenutnog programa", saopšteno je iz tog resora.

Sa druge strane, agenti kompanija koje posreduju u dobijanju ekonomskog državljanstva ukazuju da je tri godine trajanja programa, uz pandemiju koronavirusa, nedovoljno da se benefiti osjete u punom kapacitetu.

"Uporedno iskustvo sa drugim državama kaže da ovakvi programi u trećoj i četvrtoj godini ostvaruju svoj puni kapacitet. I ja bih očekivao sledeće godine, ako bi se program nastavio u ovakvom kapacitetu recimo za jednu godinu dana, da sledeće godne svi akreditovani agenti mogu predati između 400 i 500 aplikacija. Ako se zadržimo na 400 aplikacija, to je oko 55 miliona direktno u budžetu i oko 130, 140 miliona investicija, od čega je 21 odsto PDV odmah takođe ide u budžet", kazao je agent za posredovanje za ekonomsko državljanstvo Rade Ljumović.

I investitor jednog luksuznog hotela u Kolašinu kaže da pravo na sticanje ekonomskog državljanstva ne treba ukidati.

"U poslednjih 20 godina nijedan veći hotel visoke kategorije nije započet na sjeveru Crne Gore. Od uvođenja samog programa je započeto ili se planira gradnja 11 hotela visoke kategorije I otvaranje preko 1200 radnih mjesta. Ukidanje programa će zaustaviti određene projekte, neke i koji su planirani da počnu neće ni početi, a pojedini će se završiti ali u znatno manjem obimu od prvenstvenog plana", ističe investitor Radoica Vuković.

U jednoj od članica vladajuće koalicije, URI, ipak kažu da je postojeći program ekonomskog državljanstva pogrešan iz više razloga.

Navode da pored činjenice da postoji opcija kupovine državljanstva, brojni građani koji u Crnoj Gori žive i preko 20 godina ne mogu da ga steknu, a da sam koncept koji aplikantu omogućava da uloži ili 450 hiljada eura u centralni ili primorski dio, ili 250 hiljada eura u sjever Crne Gore nije dobar jer isključuje konkurentnost.

"Ako već država propisuje da neko treba da uloži određene novce, da li je na sjeveru ili na jugu, dozvolite da on izabere đe će tu nekretninu. Plus moramo to nekako izbalansirati jer ovo je sad trenutno mi se čini kao da je negdje dirigovano i usmjereno ka određenim investitorima što smatram da ne smije da bude praksa", smatra potpredsjednik te partije Goran Đurović.

Đurović podsjeća i na mogućnost sticanja crnogorskog državljanstva na osnovu kupovine apartmana što je, kako istice , lična, a ne investicija u državu.

Vuković međutim tvrdi da i u tom slučaju država ima benefite.

"Aplikanti, tj kupci, ne kupuju stan, već kupuju smještajnu jedinicu u okviru hotela koji, shodno zakonu, mora da bude u funkciji 12 mjeseci. Shodno zakonu, tu smještajnu jedinicu aplikant može da koristi za svoje potrebe maksimum dva mjeseca dok ostatak godine ona mora biti na raspolaganju turistima", rekao je Vuković.

Potpredsjednik Ure ipak ističe da je postojeći program neodrživ i da ga treba ili u potpunosti ukinuti ili modifikovati na način koji se ne kosi sa evropskim putem Crne Gore.

To je i cilj Vlade, kažu u Ministarstvu ekonomskog razvoja, navodeći da će blagovremeno definisati nove kriterijume koji će crnogorski pasoš omogućiti aplikantima ćije kvalifikacije budu zadovoljavajuće, a doprinos u interesu dinamičnog razvoja ekonomskog potencijala Crne Gore.

Izvor: Vijesti