Određena, sitna podešavanja genetskog koda mogu da budu nevjerovatno korisna ne samo za pojedinca, već i za društvo u cjelini. Što se više zna o tim posebnim genima i ljudima koji ih imaju, to bolje, jer bi to moglo da dovede do stvaranja ljekova koji mogu da oponašaju korisne razlike u genima, piše "Science Alert".

Sa tim na umu istraživači traže ljude širom svijeta koji su možda otporni na virus SARS-CoV-2. Možda je baš u njihovim genima ključ za potencijalni lijek protiv Kovida-19.

"Virus je na globalnom nivou pružio još jednu demonstraciju izuzetne kliničke varijabilnosti između pojedinaca u toku infekcije, u rasponu od asimptomatskih infekcija do bolesti opasnih po život", istakao je tim istraživača na čelu sa imunologom Evangelosom Andreakosom sa Akademije u Atini.

"Naše razumijevanje patofiziologije Kovida-19, koji može potencijalno da bude opasan po život, značajno je napredovalo od decembra 2019, kada je bolest prvi put opisana, ali još uvijek znamo veoma malo o ljudskoj genetskoj i imunološkoj osnovi urođene rezistencije na SARS-CoV-2. Iako nemamo mnogo podataka o urođenoj rezistentnosti, to ne znači da ne postoji", dodali su,prenosi Žena Blic.

Kao jedan od primjera naveli su ljude koji se nisu zarazili ni kada su živjeli u domaćinstvu u kom su svi drugi imali korona virus, kao i one koji nisu dobili Kovid-19 i ako su nekoliko puta bili usred žarišta virusa.

Već je bilo nekih ozbiljnih istraživanja na ovu temu, ali do sada su rezultati otkrili samo male razlike. Na primjer, prošle godine je utvrđeno da krvna grupa 0 pokazuje blagu otpornost na tešku infekciju korona virusom.

Istraživači tvrde da je neophodno uraditi više kako bi se utvrdilo ko su ljudi koji bi mogli da budu genetski otporni na SARS-CoV-2.

"Predlažemo strategiju za identifikaciju, regrutovanje i genetsku analizu pojedinaca koji su prirodni otporni na korona virus. Prvo bi trebalo fokusirati se na one ljude koji se nisu inficirali u domaćinstvu sa drugim ljudima koji su imali simptomatsku infekciju. Zatim razmatramo pojedince koji su bili izloženi virusu bez lične zaštitne opreme najmanje sat vremena dnevno, a tokom prva 3 do 5 dana simptomatske infekcije", napisao je tim.

Oni bi se zatim podvrgavali PCR testovima i antigenskim testovima u periodu od četiri nedelje posle izlaganja virusu, a posebno bi se testirale i T ćelije kako bi potvrdilo da osoba nije bila zaražena u prošlosti.

Istraživači su do sada uvrstili oko 400 pojedinaca koji ispunjavaju kriterijume za uključivanje u studiju, a i dalje traže ispitanike i to širom svijeta.