U diskusiji je navedeno da je osnovni cilj ovog propisa veća pravna sigurnost i efikasna pravna zaštita poslovnih tajni od protivpravnog prisvajanja na tržištu, čime se nastoji povećati konkurentnost preduzeća i razvojno-istraživačkih subjekata čija se komparativna prednost zasniva na poslovnim tajnama.

"Takođe, ovim Zakonom se nacionalno zakonodavstvo usklađuje sa zakonodavtsvom Evropske unije. Zakonom se, između ostalog, definiše pojam poslovne tajne, precizira kada se pribavljanje, korišćenje  ili otkrivanje poslovne tajne smatra zakonitim odnosno nezakonitim, kao i utvrđuju mjere, postupci i pravna sredstva koja nosiocu poslovne tajne stoje na raspolaganju u slučaju nezakonitog pribavljanja, korišćenja i otkrivanja poslovnih tajni", saopšteno je iz Vlade.

Osim toga, utvrđen je Predlog zakona o pomorsko-agencijskoj djelatnosti s Izvještajem sa javne rasprave, kojim će prvi put u našem pravnom poretku biti na sistemski način regulisano obavljanje ove privredne djelatnosti.

"Ovim Zakonom propisuju se uslovi za obavljanje pomorsko-agencijske djelatnosti, prava i dužnosti pomorskog agenta i pomorskog agenta posrednika, način vođenja upisnika pomorskih agenata i pomorskih agenata posrednika, nadzor nad obavljanjem pomorsko-agencijskih djelatnosti i druga pitanja od značaja za rad pomorskih agenata i pomorskih agenata posrednika", saopšteno je.

Vlada je utvrdila Amandman 1 i Amandman 2 na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica koji će Skupštini Crne Gore biti dostavljeni kao amandmane predlagača koji bi trebalo da budu sastavni dio teksta Predloga zakona.

" Ovim amandmanima predlaže se prelazak sa proporcionalnog (stopa poreza od 9 % nezavisno od iznosa oporezive dobiti) na progresivno oporezivanje dobiti pravnih lica u zavisnosti od iznosa oporezive dobiti i to po stopama od 9%, 12% i 15%. U diskusiji je naglašeno da će mikro i mala preduzeća, koja u Crnoj Gori čine preko 90% preduzeća i ostvaruju dobit do 100.000 eura, i prema novom zakonskom rješenju imati isto poresko opterećenje na dobit od 9%. Na ovaj način, obezbjeđuje se zaštita za privredne subjekte koji ostvaruju dobit do propisanog iznosa. Predloženim rješenjem došlo bi do povećanja budžetskih prihoda od cca 25 miliona eura", pojasnili su iz Vlade.

Trenutna stopa poreza na dobit pravnih lica u Crnoj Gori najniža je u poređenju sa državama iz regiona, kao i u državama Evropske unije.

"Imajući u vidu da je prosjek stope poreza na dobit u Evropskoj uniji, koji za 2020. godinu iznosi 20.8%, i dalje veći od najveće stope poreza na dobit predložene ovim amandmanom, istaknuto je da Crna Gora ostaje konkurentna kao investiciona destinacija.", dodaje se.

Osim toga, donijeta je Odluka o obrazovanju Savjeta za upravljanje otvorenim podacima.

Naglašeno je da otvoreni podaci predstavljaju osnovu za unapređenje rada javne uprave, dalju modernizaciju i transparentnost rada, kao i povećanje efikasnosti i kvaliteta usluga koje uprava pruža. Objavljivanje podataka u formatu koji omogućava ponovnu upotrebu od izuzetnog je značaja za transparentnost rada javnog sektora.

"Odlukom se, između ostalog, definišu zadaci Savjeta koji se ogledaju u prepoznavanju izazova u oblasti otvorenih podataka i predlaganju rješenja za te izazove, razmatranju i pokretanju inicijativa, aktivnosti i projekata sa ciljem unapređenja upravljanja otvorenim podacima, unapređenju saradnje sa organima na državnom i lokalnom nivou u cilju otvaranja što većeg broja podataka, upravljanju i promociji portala otvorenih podataka (www.data.gov.me) , kao i unapređivanju transparentnosti rada javne uprave i promociji principa otvorenih javnih politika", navodi se u saopštenju.

Vlada je kako se dodaje, donijela odluke o izmjenama odluka o obrazovanju dijela mješovitih komisija za sprovođenje Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, kao i Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Islamske zajednice u Crnoj Gori. Izmjene su ističu, bile neophodne zbog personalnih i organizacionih promjena u sastavu 42. Vlade Crne Gore. 

Usvojena je Informacija o ustupanju izgradnje infrastrukture i obavljanja komunalnih djelatnosti javnog vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama u naseljima Dobra Voda, Veliki Pijesak i Utjeha u opštini Bar i naselju Kruče u opštini Ulcinj Društvu sa ograničenom odgovornošću „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“. 

Usvojena je Informacija o preduzetim aktivnostima na osnivanju Kreditno-garantnog fonda Crne Gore (KGFCG).

"Uspostavljenje KGF-a predstavlja značajnu komponentu oporavka, nakon mjera usvojenih 29. aprila 2021. godine za podršku privredi u suzbijanju posljedica pandemije COVID-19, a naročito finansijsku podršku razvoju i jačanju mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori. Ovim se želi uspostaviti dugoročni finansijski instrument, koji će stimulisati oporavak MMSP i koji će se koristiti kao instrument adekvatnog ublažavanja za sve potencijalne probleme u budućnosti izazvane ekonomskim šokovima. Podrška EBRD-a omogućava brže pokretanje Garantnog fonda u Crnoj Gori što će obezbijediti dugoročnu platformu za saradnju sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama i potencijalno obezbijediti više resursa za ekonomski oporavak i razvoj. Tim povodom zaduženo je Ministarstvo ekonomskog razvoja da otpočne aktivnosti na izradi Predloga zakona o osnivanju KGFCG", zaključuje se iz Vlade.