Kompanija Hoffmann-La Roche Ltd, organizuje u  Herceg Novom od 5. do 7. novembra, trodnevni Nacionalni sastanak onkologa sa međunarodnim učešćem.

Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva učestvovaće u panel diskusijama i biće predavači na ovom skupu, kojim će uspješno biti sproveden još jedan važan cilj sastanka, a to je povezivanje i razmjena iskustva na stručnom nivou.

Ministarka zdrvalja Jelena Borović Bojović je, na onkološkom sastanku pod nazivom Onko dani: U korak sa inovacijama, podsjetila da su poslije kardiovaskularnih oboljenja, maligne bolesti najčešće bolesti današnjice i predstavljaju globalni zdravstveni problem.

Borovinić Bojović je rekla da u svijetu postoji značajan porast broja oboljelih od karcinoma, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa do 2040. godine porast incidence malignih bolesti za 47%.

Jelena Borovinić Bojović, Foto: Mediabiro

"Prema podacima GLOBOCANA za 2020. godinu, u Crnoj Gori je, od malignih bolesti oboljelo preko 3.000 osoba, a broj smrtnih ishoda za navedenu godinu je preko 1.700“, saopštila je Borovinić Bojović.

Ona je istakla da je Vlada Crne  Gore u potpunosti posvećena obezbjeđivanju kvalitetne zdravstvene zaštite građanima, svjesna činjenice da je ulaganje u prevenciju bolesti i podizanje kvaliteta zdravstvenih usluga, ulaganje u zdravlje nacije.

Borović Bojović je rekla da Ministarstvo zdravlja u kontinuitetu radi na jačanju nacionalnih kapaciteta, promociji multisektorkse saradnje, u cilju smanjivanja izloženosti štetnim riziko faktorima, jačanju zdravstvenog sistema i sistema praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva za kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su najzastupljenije maligne bolesti.

"Ministarstvo zdravlja i Klinički centar, odnosno Institut za onkologiju, svoje resurse usmjerava u pravcu ranog otkrivanja bolesti, uz već postojeće inicijative ka dostpunosti adekvatnih terapijskih opcija i uspostavljanju registra i informacionog sistema koji će nam omogućiti adekvatne i precizne podatke“, kazala je Borovinić Bojović.

Klinički centar je, kako je dodala, ponovo pokrenuo tri skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva, koji su bili potpuno obustavljeni.

"Intenzivno se radi na promociji zdravih stilova života i edukaciji stanovništva, a polazni segment u svemu tome su nacionalni programi i strategije, kao krovni elementi razvoja zdravstvenog sistema“, ukazala je Borovinić Bojović.

Prema njenim riječima, ljekari Instituta za onkologiju svakodnevno rade na unaprijeđenju ishoda liječenja pacijenata u pravcu ranog otrkrivanja bolesti, pravovremene dijagnostke i adekvatne terapije koja podrazumjeva i dostupnost takozvanih inovativnih terapija.

Takođe je, kako je dodala, u proceduri formiranje novog stručnog savjetodavnog tijela za kontrolu malignih bolesti.

Borovinić Bojović je kazala da je oboljelima od malignih bolesti kroz ažuriranu Listu ljekova obezbjeđena najsavremenija terapija, čijom primjenom se značajno unapređuje kvalitet života i produžava životni vijek.

Ministarka je ocijenila da ovakvi stručni  skupovi značajno doprinose unapređenju zdravstvenih usluga, a teme ovogodišnjeg sastanka su veoma značajne, kako po inovativnosti tako i komparaciji sa potrebama i razvijenih i zemalja našeg regiona koje su na putu ka ulasku u Evropsku uniju.

"Svakako, sigurna sam da će rezultat vašeg rada narednih dana biti u interesu kvalitetnijeg i efikasnijeg liječenja oboljelih od malignih bolesti“, zaključila je Borovinić Bojović.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović je istakla da je nova karakteristika kojoj ta zdravstvena ustanova teži  - lični pristup svakom pacijentu.

"Da svaki pacijent dobija potpunu informaciju o samoj dijagnozi o potencijalnim terapijskim strategijama i izlazi značajno zadovoljan, jer i sam učestvuje u terapijskom strategiji“, kazala je Radulović.

Prema njenim riječima, pandemija je ukazala  na neophodnost transformacije, i to digitalne transformacije pružanja zdravstvene zaštite.

Radulović je napomenula da kada se pogleda 2019. godina i  kako je izgledala telemedicina, vidi se da je ona samo 11 odsto na globalnom nivou bila zastupljena.

"Danas je 76% i mislim da je svima jasno koji su bili razlozi za jedno ubrzanje procesa koji bi neminovno došao vjerujemo značajno kasnije“, rekla je Radulović.

Kako je kazala, od februara do aprila 2020. godine korišćenje telemedicine skočilo je za čak 76 puta.

Ljiljana Radulović, Foto: Mediabiro

"To je ovaj prvi pik koji se desio i pokazao da smo bili spremni djelimično, ali da nas je ovo samo dešavanje sa epidemijom gurnulo do ovog prvog pika transformacije zdravstvene zaštite“, napomenula je Radaulović.

Telemedicina se, kako je rekla, kada se uporedi sa početnim nivoom prije pandemije, koristi za 38 puta više.

Radulović ističe da su ponosni to što je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je ostvarila saradnju iz oblasti telemedicine sa Njemačkom.

"Tokom posjete bolnici Šerite i Robert Koh Institutu u Berlinu, u kom je učestvovalo Ministarstvo zdravlja predstavnici Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra, dogovoreno je da Crna Gora upravo bude i takozvani pilot-projekat za Zapadni Balkan, odnosno prva zemlja koja će moći da koristi benefite telemedicine sa jednom ovakvom renomiranom
medicinskom kućom“, navela je Radulović.

Direktorica Instutita za onkologiju Sanja Lekić kazala je da su preventivne mjere u Crnoj Gori, kao u većini zemalja, organizovane na prevetivne mjere koje se odnose na mjere primarne prevencije.

"Tu se određenim postupcima i promocijom zdravih stilova života utiče na smanjenje faktora rizika koji mogu da dovedu do pojave malignih bolesti“, napomeula je Lekić.

Ona je poručila da je važno da se u pomenutom segmentu uključe sve zdravstvene institucije.

Lekić je dodala je drugi nivo preventivnih aktivnosti , sekundarna prevencija koja se odnosi na rano otkrivanje malignih bolesti u fazi kada su izlječive.

Sanja Lekić, Foto: Mediabiro

Ona je objasnila da se taj nivo odigrava na nivou sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno kroz postojanje i sprovođenje skrining programa

"U Crnoj Gori funkcionišu tri skrining programa, a pandemija je poremetila funkcionisanje ovih programa“, napomenula je Lekić.

Ove godine je, kako je rekla, pokrenuta inicijativa da se revitalizuju postojeći skrining programi i da se oni koji nijesu bili na nacionalnom nivou, podignu na taj nivo.

"Zato je resorno Ministarstvo pokrenulo inicijativu koja je uključila sektor primarne i sekundarne  zdravstvene zaštite, ali i onkologe kao tercijalnu zdravstvenu zaštitu“, kazala je Lekić.

Kako je poručila, sve prethodno navedeno ima cilj da svi zajedno rade na tome da se ponove uspostave skrininig programi i da se oni, koji nijesu bili nacionalnom nivou, podignu na taj nivo.

"Jer prema podacima odaziv pacijenta će biti veći ukoliko je sam program bliže njihovom mjestu stanovanja“, zaključila je Lekić.

Profesor doktor Vladimir Todorović napominje da bi nešto ušlo kao inovacija potrebno je prethodno da prođe dosta kliničkih studija i ispitivanja.

"To svakako nije od danas do sjutra, jer je medicina, prije svega, dosta konzervativana, ali kad prihvati neku inovaciju onda ona ulazi brzo u vodiča za liječenja raka“, kazao je Todorović.

On poručuje da je inovacije potrebno pratiti, kako se "ne bi ispalo iz adekvatnog liječenja“.

Vladimir Todorović, Foto: Mediabiro

"Zbog toga je jako bitna edukacija, ali se postavlja pitanja dostupnosti inovacija, čija dostpunost nije ista u svim zemljama“, kazao je Todorović.

U Crnoj Gori, kako je rekao, postoje ograničena sredstva zbog kojih inovacije dolaze kasnije u odnosu na zemlje na Evropske unije.

"Crna Gora je na zadovoljavajućem nivou kada je u pitanju uvođenje inovacija u onkološki tretman. Potrebno je svakih šest mjeseci raditi inovativne analize koje mogu da implementiraju nove terapije“, naveo je Todorović.

Primarijus doktor Jadranka Lakićević kazala je da maligne bolesti predstavljaju drugi uzrok umiranja u svijetu.

Prema njenim riječima, rezulati koji su objavljeni početko februara 2020. godine pokazuju da je u svijetu bilo više od 19 miliona novo oboljelih, a skoro deset miliona umrlih.

Jadranka Lakićević, Foto: Medibiro

"Projekcije pokazuju da će 2040. godine biti više od 28 miliona novooboljelih i više od 16 miliona umrlih“, rekla je Lakićević.

Ona je naglasila da je u od ukupnog broja novooboljelih četvrtina iz Evrope, dok  je jedina petina umrlih takođe sa evropskog kontinenta.