"Da nisu korumpirani i da je sloboda medija zastupljena ne bi bilo tako ekstremne reakcije", rekao je Server za Glas Amerike.

Grupa američkih kongresmena zatražila je nedavno od predsjednika SAD Džozefa Bajdena da razmotri uvođenje sankcija onima koji destabilizuju Zapadni Balkan i optužili predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je produbio korupciju i da vrši pritisak na medije.

Server, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins i stručnjak za Balkan rekao je da pismo ne predstavlja ništa drugo do pokušaj da se naglase pitanja koja članovi Kongresa smatraju veoma važnim, između ostalog, borba protiv korupcije i sloboda medija u Srbiji.

"Naravno da njihov broj predstavlja veoma mali procenat članstva Kongresa, ali sa druge strane njihov angažman ipak iziskuje napor. Nesumnjivo je da o temama koje su pomenuli osjećaju snažnu posvećenost imajući u vidu da su na pismo stavili svoj potpis, tako da se ne može reći da je njihovo obraćanje trivijalno", rekao je Server.

Pismo su potpisali kongresmeni: Radža Krišnamorti (Raja Krishnamoorthi), Riči Tores (Ritchie Torres), Dejvid N. Sisilin (David N. Cicilline), Jan Šakovski (Jan Schakowsky), Džejms P. Mekgavern (James P. McGovern) i Majk Kvigli (Mike Quigley).

Prema rečima Servera, američku politiku dijelom vode i pitanja od značaja za Kongres, iako je odnos tog tijela prema spoljnoj politici prilično udaljen, jer vođenje spoljne politike spada u domen izvršne vlasti.

"Ali, ukoliko izvršne vlasti dobiju neku informaciju od Kongresa, pogotovo nešto sa čime bi se mogle saglasiti dogodi se da počnu da se bave tim pitanjem", rekao je Server.

Dodao je da taj dokument i samo obraćanje američkom predsjedniku možda nemaju veliku moć, ali da imaju određeni uticaj. Server je rekao da je siguran da su potpisnici pisma od svog osoblja u Kongresu zatražili da informišu zvaničnike administracije i upitaju ih šta se može preduzeti u vezi sa pitanjima na koja su ukazali.

"Sa ljudima u Stejt departmentu razmatraju moguće sankcije u vezi sa korupcijom ili vid demarša zbog medijskih sloboda. Dakle, ovo je više pitanje uticaja, a ne moći, ovde se radi o nekoj vrsti meke moći", ocijenio je stručnjak.

Pismo članova Kongresa Bajdenu objavljeno je u nedelji tokom koje je lider Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas boravio u SAD gdje se sastao sa američkim zvaničnikom Gabrijelom Eskobarom.

Kako prenosi VoA, to je izazvalo žestoke kritike i reakcije iz redova srpskih vlasti, uz tvrdnje da Đilas podriva interese srpske države.

Server je rekao da takve reakcije ukazuju na poentu da Srbija nije konsolidovana demokratija, jer nije u stanju da toleriše potpuno legitimne aktivnosti svojih građana u razgovoru sa strancima. .

"Nije moguće navesti ili naterati kongresmena da napiše pismo. Budimo ozbiljni. Tako nešto može biti napisano na osnovu pažljivog analiziranja i ispitivanja, ako ne samih članova Kongresa, onda njihovih saradnika. Srpski opozicionar mogao je posjetiti Vašington i ukazati na značaj borbe protiv korupcije u Srbiji. To je moguće i normalno", rekao je Server.

Prema njegovim riječime, američke diplomate, uključujući državnog sekretara, ohrabreni su da se sastaju sa predstavnicima opozicije, nevladinim organizacijama i širim slojevima društva.

Pismo sedmoro članova Kongresa treći je dokument u kojem se pominje Srbija koji je u posljednje vrijeme upućen američkom predsjedniku. Početkom oktobra kongresmeni i članovi Albanskog kokusa obratili su se Bajdenu i državnom sekretaru Entoniju Blinkenu tražeći veće angažovanje SAD u sporu Kosova i Srbije.

U danima nakon toga dvojici državnika obratile su se albanske, bošnjačke i crnogorske dijasporske organizacije izražavajući zabrinutost zbog, kao su ocijenile, sve ratobornijeg ponašanja vlade u Beogradu prema Crnoj Gori, Kosovu i Bosni i Hercegovini i založili se za veći i aktivniji angažman Vašingtona u regionu Zapadnog Balkana.