“Ako bi narednih, četiri do osam godina, u Crnoj Gori ostala ova parlamentarna većina jasno je šta nas čeka. Izgradnja nove srpske nacionalne države – Republike Srpske, odnosno radikalizovana državna tvorevina koja će se sve državne resurse upregnuti na urušavanje onog vrijednosnog sklopa koji nas vodi u EU”, upozorio je Vujović.

Korupcija je ostala veliki problem koji, kako je rekao, ne vidi da aktuelna vlast značajno rješava.

“Dobro je da je došlo do promjene vlasti, dobro je da se vlast redovno mijenja, ali ne mogu se strateški pravci razvoja i usmjerenja Crne Gore ka članstvu u EU dovoditi u pitanje. Sporazum koji je potpisan između tri aktera jednostavno nije preživio provjeru vremena. Crna Gora ide u suprotnom smjeru od onog koji je bio obećan, što je i prirodno sa DF-om”, ocijenio je Vujović.

Potrebno je, poručuje, što prije formirati proevropsku, manjinsku ili većinsku Vladu koju bi činili stručnjaci.

“Umjesto crkvene Vlade kakva je trenutno, treba nam Vlada koja će ispuniti očekivanja naših zapadnih partnera”, uvjeren je Vujović.

Ukoliko većina u parlamentu izglasa Zakon o lokalnim izborima moguća je, ističe Vujović, nova duboka politička kriza jer, kako je rekao, “ne znamo kako će se ponašati izborna administaracija”.

“Situacija je sa aspekta prava i izbornog procesa prilično jasna. Predsjednik je raspisao izbore u skladu sa Ustavom i oni teku. Ne postoji nijedan razlog da parlament, usvajanjem ovog zakona, pokušava da stavi van snage norme koje su jasne i propisane Zakonom o izboru odbornika i poslanika, a kažu da mandat poslanika traje 4 godine”, objašnjava Vujović.

Predlagač, dodaje, planira da u te tri opštine produži mandat na 4 i po godine, što predstavlja kršenje Kopenhaških dokumenata.

“Skraćivanje mandata je ustavna kategorija koja je moguća. Slažemo se sa argumentacijom predsjednika Skupštine Alekse Bečića da bi se izborima u jednom danu relaksirali od svakodnevnih kampanja. Zalažemo se, kao i Evropska komisija, da se kroz parlamentarni dijalog postigne dogovor o objedinjavanju izbora. Želimo da izbori budu održani u svim crnogorskim opštinama i to se može postići kroz skraćivanje mandata. Ali, produžavanjem mandata bi se kršilo osnovno načelo reprezentativne demokratije, a to je da se građani koji su nosioci suvereniteta na rok od 4 godine odriču svog suvereniteta i prenose ga na poslanike”, pojasnio je Vujović.

Vladajuća većina, ocjenjuje, nije uspjela da se konsoliduje ni godinu od izbora – većina i dalje insistira na novoj Vladi a neće da je sruši.

“Nalazimo se u periodu koji ne donosi ništa dobro. Što se duže bude nastavljala ova agonija vladajuće većine, to znači da će oni imati lošiji rezultat na narednim izborima jer građani nijesu glasali za ovo”, ocijenio je Vujović.

Namjera uvođenja vjeronauke u crnogorske škole za njega je očekivana, jer je od formiranja Vlade postalo jasno da je ključni akter, odnosno onaj ko joj je dao, uslovno rečeno, mandat – Crkva Srbije u Crnoj Gori.

“Sva ključna ministarstva kontrolišu oni sami, odnosno aktivisti Srpske pravoslavne crkve. Interes crkve su resori u kojima se izdaju građevinske dozvole, rješavaju finansije, uvodi vjeronauka u škole i obezbjeđuju dodatne donacije njihovoj vjerskoj ustanovi. Oni tim resorima upravljaju po dubini”, kazao je Vujović.

Ta crkva u Crnoj Gori zastupa interese Srbije i najava uvođenja vjeronauke u škole predstavlja, ističe, više nego jasan pokušaj dijeljenja crnogorskog društva.

“Bez obzra što su nam puna usta vjerskih prava, ravnopravnosti i slično, svjedočimo drugom. Kako to izgleda ne moramo da nagađamo. Dovoljno je poći u Republiku Srpsku i Srbiju, pa da vidimo da su djeca primorana da prisustvuju tim časovima, jer im je to obavezan predmet. Nijesu to časovi istorije, već je to praktikovanje vjerskih obreda u školi što će neminovno voditi podjeli djece prema vjeri”, upozorio je Vujović.

Vidjeli smo, naglašava, kakvi su sveštenici crkve Srbije.

“Veoma su radikalni i više se ponašaju kao politički aktivisti nego stvarno božji ljudi, a ima dosta i onih koji nijesu prošli cijeli sistem teološkog obrazovanja. To znači da će djeca da se radikalizuju i da ćemo imati sve dublje podjele kao što su u Bosni i Hercegovini”, kazao je Vujović.

BiH je, pojašnjava, uvijek bila sastavljena od pripadnika tri najbrojnija i ostalih naroda koji tamo žive, ali sada su te podjele radikalizovane.

Promjenom administracije u Vašingtonu, kaže, povećano je interesovanje SAD za region, a ohrabrenje Balkanu posjeta visokog američkog zvaničnika Gabrijela Eskobara.

“Fokus će biti na odnosima Srbije i Kosova, tj. priznanju Kosova od strane Srbije i rješavanju toga pitanja i BiH. Crna Gora se našla u tom trouglu. Iako je bilo za očekivati da zemlja koja je članica NATO-a više nije na agendi SAD, kad govorimo o stabilizaciji regiona postali smo od jedne stabilne zemlje nešto drugo. Nijesmo riješili probleme iz prošlosti, ali smo dobili nove, mnogo veće, a to je da više nismo stabilna zemlja, niti doprinosimo stabilnosti na Balkanu, već naprotiv. Crna Gora je žarišna tačka koja može, vidjeli smo kod dešavanja na Cetinju , veoma lako da preraste u nešto što može da bude praćeno i sukobima”, smatra Vujović.

Upozoravajuće je, navodi, i to što je policija u Beogradu čuvala mural Ratku Mladiću i obračunavala se s demonstrantima koji su htjeli da ga uklone.

“To znači da je zvanični stav Beograda podrška ratnim zločincima. To više nije ni tajna, iako će se predsjednik Vučić vjerovatno pojaviti i pokušati da relativizuje ta dešavanja. Srbija ide u pravcu povratka u 90-te i bojim se da je veoma uspješna u tome da povuče i zemlje unutar regiona, da i one nevoljno odu u tom smjeru. Crna Gora će se iz toga izvući formiranjem neke nove parlamentarne većine, jer sadašnja šalje poruku da se s njom ne može ići ka Evropi, jer njen veliki dio nije za članstvo u EU, zapadne vrijednosti i demokratiju”, poručio je Vujović.

Većina u aktuelnoj vladsti, tvrdi, mnogo je bliža politici predsjednika Rusije, kojoj naginje i Beograd.

“Sa takvom konstalacijom odnosa u vladajućoj većini nije moguće očekivati prodor u evropskim integracijama. Crnoj Gori nije potrebna većina od 41. poslanika, već neki širi dogovor koji bi podrazumijevao dvotrećinsku većinu gdje bi se teme kao što je imenovanje sudija Ustavnog suda, Vrhovnog državnog tužioca, članova Sudskog savjeta mogle riješiti u redovnoj ustavnoj proceduri i da se, bez zamrznutih institucija, krene u ispunjavanje onoga što očekuje EU”, zaključio je Vujović.

Izvor: Gradski.me