Poruka je jasna poručuju  – sve vlade su dužne da postave precizne i ambiciozne vremenske okvire za postepeno ukidanje upotrebe uglja. Snažne nacionalne politike, sa akcionim planovima, predstavljaju okosnicu pravedne energetske tranzicije i put ka suzbijanju klimatskih promjena..

Na prošlonedeljnoj UN COP26 konferenciji u Glazgovu više od 40 zemalja iz cijelog svijeta obavezalo se da će postepeno ukinuti upotrebu uglja. Od zemalja Zapadnog Balkana među njima je samo Sjeverna Makedonija, iako su i ostale države ovog regiona potpisale i ratifikovale brojne međunarodne sporazume o smanjenju emisije štetnih gasova, ukidanju termoelektrana na ugalj, prije svega. Potrebno je bez odlaganja pokazati jasna političku volju i ambiciju, i razraditi planove aktivnosti sa ciljem da se ostvari potpuna dekarbonizacija regiona do 2050. godine. Organizacije za zaštitu životne sredine iz regiona pozivaju svoje državnike da donesu ambiciozne planove za postepeno ukidanje upotrebe uglja do 2030. godine, što podrazumjeva urgentne i smjele nacionalne strategije energetske i pravedne tranzicije sa fosilne na zelenu energiju.

¨Za zemlje u razvoju poput Zapadnog Balkana nema alternative: ugalj mora biti izbačen iz upotrebe do kraja ove decenije. Realnost je da, šest godina nakon Pariskog sporazuma, planovi za smanjenje gasova staklene bašte (Nacionalno utvrđeni doprinosi) ili nisu donijeti ili se ne sprovode. Pored toga, proces koncipiranja i usvajanja ovih zakona nije bio inkluzivan i transparentan, zbog čega su izostali brojni društveni i ekološki aspekti ovih procesa, što njihovu buduću implementaciju čini problematičnom.¨ poručuju u saopštenju.

„Zvanična najava Crne Gore o prestanku dalje zavisnosti od fosilnih goriva nakon 2035. je dobrodošao korak, iako pozivamo na jaču ambiciju. Sada je imperativ da Vlada usvoji jasnu mapu puta kako bi osigurala da energetska tranzicija bude pravedna, te da niko u ovom procesu ne ostane zaboravljen. Dekarbonizacija i reorganizacija energetskog sektora je nešto što se već dešava, stoga su nam potrebne konkretne aktivnosti u tom cilju kao na primer hitno usvajanje Nacionalnog i energetskog klimatskog plana (NECP) i Nacionalnog plana adaptacije (NAP)”. Regulatorni institut za obnovljive izvore energije i životnu sredinu i Beogradska otvorena škola iz Srbije: „Srbija je poslednja od zemalja iz regiona koja je počela da razvija NECP, i to bez adekvatnog učešća javnosti. Energetska tranzicija je započeta bez otvorenog i transparentnog javnog dijaloga, ciljevi i ambicije nisu jasni, a društvene i ekonomske implikacije nisu predstavljene građanima. Cjelokupni proces razvoja energetske i klimatske politike šalje pomješane poruke, sa izradom NECP-a i Strategije razvoja energetike sa jedne strane, i otvaranjem vrata za nove 3GV termoelektrane u Nacrtu prostornog plana, sa druge strane. Kontroverzne poruke se šalju i od nadležnih institucija u vezi sa energetskom tranzicijom, ali jedna poruka zvoni glasnije od drugih - predsednik Vučić je svetu u Glazgovu najavio da Srbija ne može da obeća vremenski rok kada je riječ o povlačenju upotrebe uglja. Ovo nas ostavlja bez nade i optimizma kada razmišljamo o zelenoj budućnosti naše zemlje”. poručila je organizacija Green Home i Eko-tim iz Crne Gore.

Zajednička poruka zemalja zapadnog regiona je: „Poslije nekoliko nedelja pregovora na UN konferenciji za klimatske promene, imamo jedan siguran konsenzus – naučni dokazi su jasni i svijet treba da ograniči porast globalne temperature za 1,5 stepeni Celzijusa kako bi se usporile klimatske promjene, prije svega smanjenjem upotrebe fosilnih goriva. Do sada su regionalni napori bili slabi i zaostaju u svakom pogledu. Naše zemlje ne mogu sebi da priušte ovo odlaganje jer će teret biti još već i po naše zdravlje i stalno rasti štete uzrokovane destruktivnim uticajima klimatskih promena. Štaviše, kriza COVID-19 ili bilo koja unutrašnja politička situacija, ne mogu se koristiti kao izgovor za odlaganje postavljanja konkretnih ciljeva i jasnih akcionih planova za postepeno izbacivanje upotrebe uglja u ovoj deceniji, uz pravednu tranziciju. Pozivamo sve regionalne Vlade da poštuju svoje političke obaveze i da pokažu odgovornost i istinsku posvećenost interesima i dobrobiti svojih građana i usmjere region na put Zelene agende za Zapadni Balkan”.

Potpisnici su:

Centar za životnu sredinu, Bosna i Hercegovina

Eko-svest, Severna Makedonija

Green Home i Eco-team, Crna Gora

RERI i BOŠ, Srbija Mreža za klimatsku akciju Evrope