Kašćelan smatra da je teško je ostati imun na nagli zaokret udesno znatnog dijela crnogorskog društva, a ne upitati se "kako smo to dozvolili, šta smo to previdjeli, gdje smo pogriješili“.

"Antifašizam nema alternativu, jer je njegova suština sadržana u osnovnom sistemu civilizacijskih vrijednosti, u kojem se poštuje sloboda i izbor svakoga čovjeka, gdje nacionalni, etnički, vjerski i dugi osjećaji pripadaju isključivo privatoj sferi. Gdje je ime simbol u komunikaciji, a ne znak za satiranje i uništenje“, kazao je Kašćelan.

Prema njegovim riječima, Crna Gora, ona građanska i osviještena, ne smije dozvoliti da se zaustavi „točak napretka i da se vrati u tamu, u kojem je bila sluškinja u spostvenom domu“.

"Ne smiju se više nikada ponoviti scene s početka septembra ove godine, kada se crnogorska prijestonica gušila u suzavcu i dimnim bombama, jer su se građani drznuli da iskažu bunt protiv kršenja ustava i osnovnih ljudskih prava, protiv odluke izvršne vlasti da primat da jednoj vjerskoj zajednici“, naveo je gradonačelnik.

On je pojasnio da se ne može u sekularnoj državi sa instanci vlasti, ma koja većina da je konstituiše, nametati religijski radikalizam, niti vjerski lideri i učenja.

"Ne može se primjenom pravnog nasilja i moći otimati imovina, niti preuzimati ingerencije drugih grana vlasti. Ne može se tražiti od Crnogoraca da budu manjina u svojoj  državi, niti da pristanu na romansiranje sopstvene istorije ili na njen izvoz kada se ukaže potreba da se istakne važnost zavojevača i osvajača...“, kazao je Kašćelan.

On je ocijenio da je "teško breme“ na svakom građaninu Crne Gore, bez obzira kojem ideološkom i nacionalnom korpusu da pripada ili kojem bogu da se moli.

"Mi koji smo rođeni u Crnoj Gori, ne smijemo dozvoliti da budemo dio tuđe agende, jer nas boli nesreća našeg komšije bio on Crnogorac, Srbin, Hrvat, Bošnjak, Albanac, Musliman ili Rom. Ne smijemo dozvoliti da nas ovo akutno stanje podjela parališe do mjere da reagujemo samo kada pretrpimo lični gubitak i kada je već kasno“, upozorio je Kašćelan. 

On je istakao da svi moramo dati doprinos da se sačuva gađanski koncept države Crne Gore i nastavi njen evroatlanski put.

Kašćelan je naveo da ovogodišnji praznik oslobođenja Cetinje obilježava u godini jubileja – 80 je godina od ustanka crnogorskog naroda u Drugom svjetskom ratu u kojem su, rame uz rame, sa drugim građanima Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta, svoj značajan doprinos dali i Cetinjani i Cetinjanke.

"Mojim sugrađanima i sugrađankama čestitam ovaj važan praznik našeg grada i odajem poštu svim njegovim sinovima i kćerima koji su položili život boreći se za slobodu, za pravo i čast Crne Gore“, rekao je gradonačelnik.

Kašćelan je na sjednici predstavio rezultate u radu lokalne uprave između dva praznika, navodeći da je gradski budžet za prvih 10 mjeseci realizovan u iznosu od gotovo 85%, a nastavljena je i konsolidacija javnih finansija.

"U posljednje tri godine zaduženje Prijestonice smanjeno je za oko tri miliona eura, prijevremno su vraćena dva kredita, a imovina je uvećana za 3,6 miliona eura. U mandatu ove lokalne uprave po osnovu Zakona o Prijestonici u Cetinje je uloženo više od 20 miliona eura“, rekao je on, navodeći da je dobra realizacija i Programa razvoja za 2021. godinu.

Predsjednica Skupštine Prijestonice Dejana Dizdar ocijenila je da Dan oslobođenja podsjeća na slobodarski duh Cetinja, na 49 Cetinjana koji su proglašeni za narodne heroje, na multikulturalnost, istorijski značaj, snagu i kontinuitet crnogorskog društva u borbi protiv fašizma.

"Današnjom sjednicom odajemo počast onima koji su živjeli za ideju i za nju dali živote, a koji su nas učinili ponosnim - da ih se sjećamo sa poštovanjem, jer su nam ostavili u zavjet čuvanje tekovina na kojima počivaju antifašizam i borba protiv nacionalizma“, navela je ona.

Predsjednica Dizdar kazala je da je Skupština Prijestonice u prethodnoj godoni održala sedam sjednica, usvojila 106 akata, a od odluka koje su izazvale najveću zainteresovanost odbornika izdvojila je one koje su se odnosile na socijalno stanovanje, podsticaje privredi i građanima, na strateška dokumenta iz oblasti kulture, zaštite životne sredine i omladinske politike.

Poseban značaj, kako je dodala, imale su inicijative građana, a naročito ona koja se odnosila na svojinu Cetinjskog manastira, na koju je lokalni parlament odgovorio pozitivno, u skladu sa svojim nadležnostima.

"Ona nam je pokazala da kao društvo trebamo širi dijalog i suštinsko suočavanje sa podjelama, iskreno razumijevanje jedni drugih i prihvatanje prava drugoga na različitost, dostojanstvo, sigurnost, nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta, slobodu mirnog okupljanja i slobodu vjeroispovijesti“, kazala je Dizdar.

Na svečanoj Sjednici ove godine prvi put je dodjeljena medalja za humanitarni rad i doprinos razvoju lokalne zajednice crnogorskom iseljeniku i potvrđenom humanisti Blažu Sredanoviću. Uručene su i studentske nagrade Iliji Zekoviću, Moniki Vujisić, Ivani Dendić, Mariji Mrđonović, Nikoleti Ivanović, Nataši Vukićević i Kseniji Borozan.

Povodom Dana oslobođenja gradonačelnik Aleksandar Kašćelan, predsjednica Skupštine Dejana Dizdar i predstavnik Udruženja boraca Narodno – oslobodilačkog rata i antifašista Cetinja Radivoje Vujović položili su, u znak poštovanja prema herojima NOB-a i antifašističke borbe, vijenac na spomen kosturnicu. Vijenac je položen i na spomenik palim borcima ispred Vlaške crkve.