Poručuje da odnos između države i vjerskih zajednica ne bi trebalo da se politizuje i naglašava da bi svakom pojedincu trebalo garantovati pravo da na dostojanstven način upražnjava svoje vjersko, nevjersko i svako drugo opredjeljenje.

Posljednji Izvještaj Evropske komisije je najgori do sada i konstatovao je usporavanje reformi u gotovo svim oblastima. Uprkos tome, aktuelnoj Vladi su evropske integracije prioritet, iako su tek nakon objavljivanja Izvještaja postavljeni šefovi za pregovaračka poglavlja i nismo ni bili u stanju da pregovaramo.

Presker je upitan kako komentariše očigledni nedostatak političke volje vladajuće većine da Crna Gora napreduje ka EU?

"Svaki izvještaj Evropske komisije o napretku države kandidata na putu u EU predstavlja pregled dostignuća u proteklom jednogodišnjem periodu i kao takav može da predstavlja smjernice i mapu puta po kojoj bi svaka pojedinačna vlada trebala u narednom periodu napraviti značajnije iskorake da bi se što više približila i usvojila pravne tekovine EU", pojasnio je Presker.

Vlada je kako navodi prihvatila posljednji Izvještaj i već napravila jedan korak imenovanjem šefova pregovaračkih timova po klasterima.

"Sljedeći koraci zahtijevaju jaku Vladu i snažne institucije kako bi se napravili još veći i konkretniji pomaci. U tom smislu potrebno je što prije riješiti ovu, moglo bi se reći, krizu Vlade i dogovoriti se za izlaz iz situacije koja utiče i na napredovanje Crne Gore na putu u EU.

Vidimo da je u Izvještaju EK veliki naglasak stavljen na dalju reformu pravosuđa, na uspostavljanje vladavine prava i na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, gdje je prepoznat i određeni napredak. Svi znamo da upravo napredak Crne Gore na tim područjima utiče na napredak u svim ostalim oblastima, odnosno poglavljima.

Da bi Crna Gora što brže napredovala na putu u EU neophodno je prvo započeti sa sveobuhvatnim, inkluzivnim i konstruktivnim političkim dijalogom koji bi doveo do postizanja širokog konsenzusa i kompromisa oko ključnih pitanja za budućnost Crne Gore i njenih građana. Zato je potrebno da se udruže sve proevropske snage i mimo uskih partijskih interesa predlože i usvoje potrebna zakonska rješenja u skladu sa preporukama EU, izvrše određena imenovanja u pravosuđu, i stvore preduslove koji bi omogućili bolje, perspektivno i manje podijeljeno okruženje za mirniji, stabilniji i prosperitetniji život svih građana Crne Gore", poručio je Presker

Vjeruje da će politički lideri u Crnoj Gori u narednom periodu uspostaviti uslove u kojima će Crna Gora moći značajno zakoračati u korjenit reformski proces koji će doprinijeti napretku u pregovaračkom procesu i puno boljem izvještaju Evropske komisije za narednu godinu. Aktivnosti treba da se usmjere kako pojašnjava u konkretizaciju i sprovođenje postavljenih planova aktivnosti.

Upitan je kako vidi odnose Crne Gore i Slovenije? U kojim oblastima saradnja mora biti bolja?

Crna Gora i Slovenija naglašava razvijaju zaista otvorene i prijateljske odnose sa svestranom i intenzivnom saradnjom u svim oblastima što potvrđuju mnogobrojni politički i stručni susreti predstavnika jedne i druge zemlje koji se nastavljaju i u ovo vrijeme otežano sa kovid-19 situacijom.

"Saradnja bi se mogla još više intenzivirati na privrednom području zato planiramo u što skorije vrijeme realizovati zasjedanje Mješovite komisije za privrednu saradnju između dvije zemlje na kojoj bi mogli što konkretnije opredijeliti na koje segmente privredne saradnje bi se fokusirali u narednom periodu. Neke od grana su sigurno digitalizacija, zaštita životne sredine, energetika, poljoprivreda i proizvodnja hrane. Na području digitalizacije smo vjerujem napravili dodatne pomake i sa nedavnom posjetom ministarke javne uprave, digitalnog društva i medija Tamare Srzentić Sloveniji, gdje je imala broje uspješne susrete za relevantnim slovenačkim sagovornicima iz oblasti koje pokriva", kazao je Presker.

Novinari Pobjede su ambasadoru Slovenije kazali da je "aktuelna crnogorska Vlada izabrana u Manastiru Ostrog i bukvalno je vodi Srpska crkva. Ta crkva će novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti dobiti veliki broj manastira i imovine širom Crne Gore. S druge strane, vjernici Crnogorske pravoslavne crkve nemaju gdje da praktikuju vjeru u državi u kojoj žive".

Novinari su ga upitali da li je moguće da ovakva diskriminacija prolazi bez reakcije Evropske unije?

"U državama koje imaju u ustavu opredijeljeno da su vjerske zajednice odvojene od države kao što to npr. imaju Slovenija i Crna Gora trebale bi sve strane, država i vjerske zajednice, u potpunosti da poštuju takvo ustavno opredjeljenje i sa tim i pravni poredak zemlje. Po tom istom ustavnom principu su sve vjerske zajednice jednake i njima je garantovano pravo slobode u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova. Odnos između države i vjerskih zajednica zato ne bi trebao da se politizuje, a svakom pojedincu bi trebalo garantovati pravo da na dostojanstven način upražnjava svoje vjersko, nevjersko i svako drugo opredjeljenje", jasan je Presker..

Novinari Pobjede su pojasnili da su "Srpska crkva i zvanični Beograd uspjeli da ubijede naše evropske partnere da je Srpska crkva diskriminisana u Crnoj Gori. Sada se jasno vidi da je Crna Gora jedna od meta "srpskog sveta“ koji ponovo vraća region u devedesete".

Upitan je zašto međunarodna zajednica zatvara oči pred ovim hegemonističkim planovima Srbije?

Presker navodi da je jasno da se u posljednjih nekoliko mjeseci angažman međunarodne zajednice u regionu Zapadnog Balkana intenzivirao, čemu svjedoče posjete mnogobrojnih zvaničnika i predstavnika Evropske unije i pojedinih velikih država kao na primjer SAD i Njemačke, i zato ne bi mogli reći da neko zatvara oči pred trenutnim dešavanjima u regionu, već je međunarodna zajednica čak pojačala svoj angažman u cilju smirivanja određenih tenzija.

Vjeruje da niko, a pogotovo stanovništvo ove regije, ne želi da se ponove devedesete, kada su se dešavali ratovi, kada su ljudi umirali, kada su bili raseljavani, kada smo imali izbjeglice i kada je ekonomska situacija bila značajno oslabljena i pogoršana.

"Međunarodna zajednica želi da svojim doprinosom preusmjeri djelovanje država, vlada i političara kako bi se region okrenuo reformama, koje bi najprije poboljšale ekonomsko i socijalno stanje stanovništva zbog čega bi, vjerujem, nacionalističke retorike izgubile svoju snagu.

U ovom trenutku je jako važno da se situacija dodatno smiri a tom cilju će doprinijeti potpuno međusobno uvažavanje između država regiona i poštovanje njihove potpune nezavisnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta", kazao je Presker.

Vakcinacija jedini izlaz iz pandemije

Upitan je da prokomentariše katastrofalnu situaciju sa širenjem korona virusa u Crnoj Gori. Oni koji donese mjere ih ne poštuju, premijer je i dalje nevakcinisan, a proces imunizacije ide presporo. Kampanje za vakcinaciju gotovo i da nema, a nadležni tvrde da je situacija pod kontrolom?

Upitan je da prokomentariše način na koji se Vlada bori protiv kovida?

"Nadali smo se da će se situacija s korona virusom ove godine poboljšati ali su izgleda novi sojevi virusa doprinijeli da se situacija u mnogim zemljama, pa tako i u Sloveniji i u Crnoj Gori, pogoršala. Da bi se situacija poboljšala moramo svi najprije najviše uraditi sami, a to je poštovanje i primjena osnovnih mjera za suzbijanje korona virusa, koje su prihvatile naše vlade i preporuka koje su dale različite zdravstvene organizacije, ljekari, naučnici iz cjeloga svijeta.

U ovom trenutku postoji rješenje koje doprinosi smanjenju posljedica koje prouzrokuje kovid-19, a to je vakcinacija. Smatram da bi svi trebali poštovati preporuke onih koji najviše znaju o toj bolesti i koji su nam ponudili rješenje u obliku imunizacije kako bi sačuvali zdravlje i živote nas samih i naših najbližih", kazao je Presker.

Politika proširenja je visoko na agendi EU

Upitan je da li politika proširenja, uzevši u obzir sve unutrašnje probleme sa kojima se EU suočava, kao i nedovoljne napore kandidata za članstvo da dovrše reforme, uopšte ima više smisla?

"Nedavni Samit EU-Zapadni Balkan, koji se održao početkom oktobra u Sloveniji pod okriljem slovenačkog predsjedavanja Savjetu EU, još jednom je dao jasan odgovor da je politika proširenja još uvijek visoko na agendi kako EU i njenih institucija tako i svih država članica. Samit je potvrdio i opredijeljenost država regiona za članstvo u EU. Svi znamo da je politika proširenja jedna od uspješnijih zajedničkih politika EU. Da je proširenje jako aktuelno dokazuju i nedavne posjete zvaničnika EU u regionu, a isto to se potvrđuje i tokom posjeta zvaničnika država ovog regiona Briselu", poručio je Presker.

Pojašnjava da bi ta politika bila i dalje uspješna potreban je jak angažman svih strana u tom procesu.

"Potreban je prvenstveno napor država kandidata i potencijalnih kandidata da naprave jače iskorake u usvajanju i implementaciji pravne tekovine EU i u reformskim procesima od kojih će najviše koristi imati upravo građani ovog regiona.

Evropska unija je namijenila i značajna finansijska sredstva (skoro 30 milijardi eura) kroz Ekonomski investicijski plan za ekonomski i infrastrukturni razvoj regiona čime je dala do znanja, da joj je ekonomski i socijalni prosperitet građana ovog dijela Evrope veoma bitan jer bi se time smanjio i ekonomski jaz između članica EU i država regiona. U tom kontekstu važno je naglasiti da se realizacijom takvih aktivnosti postiže ekonomsko-društveni napredak koji ima direktne učinke za svakodnevni život svih građana", dodao je Presker.

Slovenija se isitče "do sada pokazala i dokazala kao jak zagovornik politike proširenja EU na Zapadni Balkan, a organizacijom Samita i nekim konkretnim prijedlozima na tom samitu još jednom se potvrdilo da je članstvo svih država Zapadnog Balkana strateški važno i za EU.

Na kraju ne smije se zaboraviti ni što je bit evropske integracije i kakav je bio napredak u Evropi postignut na tim temeljima. U tom smislu, svaka zemlja regiona treba na proces proširenja da gleda kao na sveobuhvatno unapređenje društva, koje je, kako je već istaknuto, svakako u obostranu korist EU i zemalja Zapadnog Balkana", zaključio je Presker.