“Izvještaj Evropske komisije jasno naglašava kako su tenzije između izvršne i zakonodavne vlasti usporile reformski rad. Preporuke bi trebalo sprovesti, ali za tako nešto je potrebna izvršna vlast koja ima koheziju i jasnu parlamentarnu podršku. Takva vlada ne bi trošila vrijeme na unutrašnje prepirke oko različitih shvatanja kako Vlada treba da izgleda i kakvi bi joj trebalo biti prioriteti”, kaže Picula.

Njega brinu dešavanja u Crnoj Gori.

“Zabrinut sam, jer smatram da je ovaj status kvo neodrživ, uz dosad neuspjele pregovore o rekonstrukciji vlade i generalno nedvosmislenu stagnaciju zbog nedefinisane budućnosti vladajuće koalicije. Očito je ozbiljna polarizacija unutar vladajuće koalicije, iskazana tokom prvih razgovora o rekonstrukciji vlade, gdje dolazi do drugačijeg viđenja ne samo sastava te vlade, već i strateškog opredjeljenja”, kaže Picula.

U takvim okolnostima, kako smatra Picula, jedini izlaz bi bio formiranje stabilne parlamentarne većine.

“Naravno da ostaje otvoreno pitanje kako do nje doći. Ne vjerujem da bi neka vrsta manjinske ili oslabljene vlade imala snage da pokrene bitne reforme”, kaže Picula.

U svakom slučaju, kako ističe, parlamentarna većina treba da nađe rješenje za političku krizu ako je, pita se on, uopšte to još u stanju.

“U suprotnom, najpošteniji izlaz iz neproduktivne pat situacije bilo bi zatražiti demokratsko izjašnjavanje građana umjesto zagovaranja nekakvih nedorečenih i nekoherentnih kompromisa. U tom slučaju opet bi malo ko bio zadovoljan, a što bi prouzrokovalo nastavak stagnacije, frustraciju građana i nova razočaravajući izvještaj EU institucija”, smatra Picula.

Osvrnuo se i na nedavnu izjavu zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijela Eskobara koji je saopštio da Vlada premijera Zdravka Krivokapića ima punu podršku Sjedinjenih Američkih Država, ali i sasvim jasno poručio da DF za sada nije američki partner.

“Smatram da je to vrlo jasna i direktna poruka svim političkim akterima u državi. Eskobar nije usamljen u takvoj ocjeni, svakako riječ je o stavu koji je dominantan i među EU zvaničnicima i NATO saveznicima. Taj stav se temelji na činjenicama koje ukazuju da destruktivne političke opcije dovode u pitanje zadati evroatlantski smjer države”, rekao je Picula.

Kako dalje navodi, takve političke opcije ne mogu donijeti boljitak državi, već samo nastavak podjela, tenzija i svega onoga zbog čega je put Crne Gore prema EU usporen.

“Pretpostavljam da su premijer Krivokapić i mnogi drugi akteri u vladajućoj većini svjesni potrebe ubrzavanja tog puta prema EU, jer dosadašnji odnosi i konstantno nepovjerenje u heterogenoj vladajućoj koaliciji koalicija ne bude optimizam u pogledu buduće funkcionalnosti, reformskog procesa i puta prema EU ”, kaže Picula.

Upozorava da Crna Gora i dalje nema ministra pravde , ljudskih i manjinskih prava.

“Svakako da je potrebno naimenovati ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava. Međutim, razgovori se vode i dalje, ali ključne reforme se ne mogu pokrenuti s državnim zvaničnicima. Upravo zato, u namjeri da sljedeće izvještaj Evropske komisije donese jedan optimističniji ton, očekujem da se to pitanje riješi što prije moguće, jer riječ je o resoru gdje su i te kako potrebna značajna poboljšanja”, kaže Picula.

Napominje šta je u sadašnjoj situaciji najvažnije.

“Ključno je da na kraju ovog turbulentnog perioda građani Crne Gore ne budu gubitnici, pogotovo zbog nekih očito kratkovidnih i promašenih politika koje zaista mogu ugroziti put najnaprednije države kandidata na prema članstvu u EU”, zaključuje Picula za Dnevne.