Kako je podsjetila, Vlada Crne Gore je 5. septembra 2019. donijela odluku o vojnom poligonu, i pritom zanemarila stav katunjana iz Mojkovca, Kolašina, Šavnika, Žabljaka, Danilovgrada i Bijelog Polja.

"Zanemarila je sve proteste građana i peticiju kojom je traženo da umjesto vojnog poligona, Sinjajevina bude park prirode za koji postoji studija Agencije za zaštitu prirode i životne sredine koju je Evropska Unija finansirala sa oko 260 hiljada eura”, napominje Jokić.

Danas, kako kaže, imamo ministarku koja dijeli informacije od značaja za rješavanje ovog problema i ulaže napore u cilju njegovog rješavanja, za razliku od bivšeg ministra, koji je želio da pod velom tajnosti od Sinjajevine da napravi vojni poligon.

"Svjesni smo da ovo nije pitanje koje se rješava za dan, ali se zaista dugo čekalo da se ukine odluka o uspostavljanju vojnog poligona. Ako koga treba podsjetiti na značaj Sinjajevine, na njoj je prisutno oko 1300 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka, od kojih  56 vrsta vaskularne flore ne prelazi granice Balkanskog poluostrva, 40 vrsta ima nacionalni status zaštite, 18 se nalazi na CITES konvenciji, dok se dva taksona nalaze na Habitat Direktivi, a jedan na Bernskoj Konvenciji. Pa i da ništa od biljnog svijeta ne spomenemo, dovoljno je razloga da Sinjajevina ne bude poligon. Dužnost svih nas je da zaštitimo prirodu u Crnoj Gori”, ističe još Jokić.

Građanski pokret URA će kao i do sada biti uz katunjane: ,,Radićemo sve što je u našoj moći da se Sinjajevina sačuva i da se proglasi zaštićenim područjem”, zaključuje.