Na crnoj listi EU, koju je prihvatila Crna Gora, nalazi se i Leonid Mihajluk, šef ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) na Krimu i Sevastopolju. 

"Deklaracija visokog predstavnika u ime EU o usklađivanju određenih zemalja u vezi sa restriktivnim mjerama u pogledu akcija koje podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine. Savjet je 11. oktobra 2021.godine usvojio Odluku (CFSP) 2021/17921 o izmjenama i dopunama Odluke 2014/145/CFSP. Odlukom Savjeta osam lica dodaje se na listu lica, subjekata i tijela koja podliježu restriktivnim mjerama", navodi se u deklaraciji visokog predstavnika EU za spoljnu politku i bezbjednost. 

Navodi se da se zemlje kandidati Crna Gora i Albanija, EFTA država Norveška, članica Evropskog ekonomskog prostora, kao i Ukrajina, pridružuju ovoj odluci Savjeta.

"Oni će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom odlukom Savjeta. Evropska unija prima na znanje ovu posvećenost i pozdravlja je", piše u tekstu deklaracije.

Odlukom od 11.oktobra, Evropska unija je proširila svoju crnu listu na osam ruskih pojedinaca zbog pripajanja Krima Rusiji 2014. godine. Ova oblast je pripojena Rusiji nakon lokalnog referenduma koji Brisel odbija da prizna.

Prema Službenom glasniku EU, pojedinci obuhvaćeni novim sankcijama su Leonid Mihajluk, šef ruske Federalne službe bezbjednosti na Krimu i Sevastopolju, Vladimir Terentijev, načelnik Glavnog istražnog odjeljenja Istražnog komiteta Rusije za Krim, i vojni tužilac u Rostovu na Donu.

Na crnoj listi je,  pri sadašnjem stanju, 185 pojedinaca i 48 pravnih lica. Restriktivne mjere uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.

Ove pojedinačne sankcije su dio tri runde sankcija koje je EU uvela Rusiji 2014. godine, zajedno sa sektorskim ekonomskim sankcijama koje su produžene u julu do 31. januara 2022. Sankcije uvedene građanima i kompanijama na Krimu ostaće na snazi do kraja juna.

RTCG