Kazao je da pretpostavlja da je policija postupila po nalogu Tužilaštva.

"Na Cetinju je bilo naoružanih i sa jedne i sa druge strane. Bilo je visokorizično. Imali smo i sreće i znanja i umijeća da iz toga izađemo. Spremala nam se velika muka",kazao je on.

Nikolić ga je pitao da li policija danas raspolaže konkretnim imenima bezbjednosno interesantnih osoba koje su boravile na Cetinju, kao i u Cetinjskom manastiru 4. i 5. septembra.

Nikolić je kazao da postoje snimci i fotografije koje ukazuju da su bila prisutna lica kojima nije mjesto u Cetinjskom manastiru.

"Da li su oni bezbjednosno interesantni, ja to ne znam ali nadležni organi moraju da zna", kazao je Nikolić.

On je pohvalio Sekulovića što je svojim postupanjem očuvao mir u Crnoj Gori.

"Postoji ozbiljna sjenka sumnje da su u noći između 4. i 5. septembra u Crnoj Gori boravili službenici bezbjednosti i neke druge države. Da li je bilo bezbjednosnih lica teško je potvrditi na osnovu oficijalnih podataka. Na osnovu onoga što ste Vi rekli, što su podaci Uprave policije, ja Vam vjerujem. Ali milslim da niste dobili vjerodostojne podatke od Agencije za nacionalnu bezbjednost", kazao je on.

Odgovarajući na drugo pitanje Nikolića, da li je MUP dostavio operativne informacije Ministarstvu vanjskih poslova na osnovu kojih je taj Vladin resor formulisao instrukciju za diplomatsko-konzularne predstavnike Crne Gore o događajima na Cetinju 4. i 5. septembra, Sekulović je kazao da nije.

"Uprava policije i MUP nisu dostavljali nikakve informacije u vezi sa događajima na Cetinju 4. i 5. septembra", kazao je on.

Nikolić se zahvalio na iskrenosti, i kazao da je njegov odgovor opravdao interpelaciju za razrješenje ministara vanjsih poslova Đorđa Radulovića.

"Imajući u vidu da je načinio neformalni dokument u kome je dosta krivotvorenih činjenica, instukciju za naše diplomatsko-konzularne predstavnike, gdje nismo mogli da utvrdimo da li ta instukcija načinjena na osnovu oprativnih informacija koje je jedino dobiti od MUP-a. Drago mi je da su ovo čuli građani Crne Gore. Danas smo napravili najboljhu uvertiru za o pitanju povjerenja Raduloviću, koje smo postavili u prethodnom periodu", kazao je on.

Državni sekretar Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić je kazao da taj Vladim resor mora da primjenjuje crnogorske zakone kada je u pitanju upis vjerskih zajednica u jedinstvenu zajednicu vjerskih zajednica.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković je pitala ministra Sekulovića koji je osnov za brisanje 8.438 lica iz biračkog spiska.

"Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova g. Miljanić obavijestio je javnost daje od 4. decembra prošle do 8. novembra ove godine iz biračkog spiska izbrisano 8.438 lica. Molim Vas da mi odgovorite koji je osnov brisanja iz biračkog spiska za navedeni broj lica? Takođe, potreban je odgovor o broju predmeta po različitim osovama brisanja, ukoliko ih je više. Potrebno je da mi dostavite i broj predmeta po opštima", stoji u pitanju Vuksanović-Stanković

Sekulović je odgovorio da je 95 odsto tih lica preminulo, ističući da su to redovne aktivnosti MUP-a.

Vuksanović -Stanković je kazala da je onda sekretar Miljanić kada je iznio taj podatak, trebalo da bolje iskomunicira sa javnošću zbog dijaspore.

"Ja za par sati putujem u Luksemburg, da iznesem ove podatke našoj dijaspori  da im kažem da niko u ovoj državi ko se brine o njima neće ugroziti njihovo biračko bravo. I da imaju pravo da biraju i da budu birani. Oni nikad ne mogu biti teret, oni su blago ove države. Naši najbolji ambasadori", kazala je Vuksanović - Stanković.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica pitao da li je i kad donijet akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova.

Sekulović je kazao da je to akt koji mu je glavni poslije zakona, te da će on biti gotov u narednih 10 dana, što se tiče dijela na kom Ministarstvo radi.

"Radimo ga sa najozbiljnijim partnerima, ja se nadam da će biti dobar. Što se kašnjenja tiče, prihvatamo naš dio odgovornosti, ali postoje i opravdani i objektivni razlozi", kazao je on.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović je pitao da li će Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava ispraviti greške u uvjerenjima o upisu u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, koja se odnose na Mitropoliju crnogorsko-primorsku i eparhiju budimljansko-nikšiću Srpske pravoslavne crkve.

Papović je u obrazloženju dodao da je to uvjerenje protivno zakonu i istoriskim činjenicama, jer je , kako ističe, Crna Gora priznala da Srpska pravoslavna crkva ima duži period trajanja, nego što ga ima u Republici Srbiji.

Državni sekretar u tom Vladinom resoru Boris Marić je kazao da oni postupaju prema crnogorskim zakonima, ističući da je da je u ovom slučaju Ministarstvo pravde evidencioni organ.

"Mi smo evidencioni organ, utvrđujemo tri činjenice - da je podnijet zahtjev, da je lice koje je podnijelo zahtjev crnogorski državjanin i da je vjerska ostvarila pravni subjektivitet", naveo je Marić - dodajući da je je bitno da nemaju diskriminatorski odnos prema bilo kojoj vjerskoj zajednici.

On je kazao da Ministarstvo nije u postupku upisa nije nadležno da ispituje istorijske, kanonske i druge činjenice. Papović je kazao da nije problem da se vjerske zajednice registruju, jer je to njihovo ustavno pravo. Problem je, kako kaže, da Ministarstvo u tom postupku arbitrira.

U raspravu se uključio Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović koji je odgovorio Papoviću da je on dosta toga tačno rekao, ali da se ponaša kao da Mitropolija i eparhija nisu funskcionisale sa državom.

"Nas je zanimalo da li imaju pravni subjektivitet, da li su učetsvovali u pravnom prometu. Uvjerenje je o tome i na osnovu toga su postali dio pravnog poretka. Istorijske činjenice ostavimo istričarima., svojinsko-pravna uvjerenja sudovima. Mi smo izdali uvjerenje da su oni dio pravnog projekta Crne Gore. To je to. Kraj", kazao je Sekulović.

Papović je kazao da eparhije SPC su posljednjih par decenija funkcionisale kao neevidentirane vjerske zajednice, i na to imaju pravo po međunarodnim standardima.

"Jedno je kada pravni subjktivitet stičite na osnovu zakona o pravima vjerskim zajednicama, a druga je stvar kada ostavrujete pravo na osnovu drugih zakona",  kazao je on.

Pobjeda