Kako je kazao, alarmantno je što pravosuđe nije u stanju da da adekvatan epilog raznim slučajevima koji godinama i mjesecima unazad potresaju Crnu Goru.

"Od afere Telekom, Koverte, Panama i Pandora papira do najaktulenije – ilegalnog iskopavanja šljunka iz Morače. Bezbjednosne službe su napravile iskorak u svom radu, što je i zapaženo u ovogodišnjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru. Ocjene za napredak reformi u pravosuđu, međutim, nijesu bile nikada gore“, naveo je Mikić.

Mikić ističe da gorući problem nije samo činjenica da se već duže vrijeme čeka na izbor novog Tužilačkog savjeta, na šta je URA više puta upozoravala.

"Vrhovni i Upravni sud su u v.d. stanju, dok je Ustavni sud pred blokadom. U Ustavnom sudu sada je petoro sudija, jer je Skupština nedavno konstatovala prestanak funkcije Hamdiji Šarkinoviću i Mevlidi Muratović. Međutim, taj je broj u realnosti četiri, jer je sudiji Dragoljubu Draškoviću prestala funkcija sudije, a ne radni odnos. Došli smo tako u situaciju da nam Ustavni sud pokazuje da bez problema, namjerno, potpuno ignoriše Ustav Crne Gore koji jasno propisuje kada mora da prestane sudijska funkcija. Sve to prolazi bez bilo kakvih sankcija, a na nemjerljivu štetu građana Crne Gore”.

Izvršni direktor URE napominje da nije dovoljno deklarativno propisati u Ustavu i zakonima da su sudije nezavisni zaštitnici osnovnih ljudskih prava i sloboda, već krenuti u konkretno rješavanje nagomilanih problema.

"Tokom protekle godine 27 sudija je otišlo iz sudova, dok Vrhovni sud funkcioniše sa svega 6 od potrebnih 19 sudija. I Sudski savjet je na granici kvoruma, jer ima 7 od potrebnih 10 članova. Pred sudstvom su veliki izazovi na koje treba adekvatno odgovoriti”, objašnjava Mikić.

Kako je još kazao, iako se donekle može pronaći opravdanje za izrazito lošu situaciju u sudstvu, za čije je rješenje neophodna dvotrećinska većina u parlamentu, svi, bez obzira da li dolaze iz redova većine ili opozicije, moraju da pronađu način da riješe ozbiljne probleme koji postoje u sudskoj vlasti kroz transparentan i odlučan dijalog.

,,Bez daljeg odlaganja, imenovanja u pravosuđu koja su sada na čekanju, moramo dogovoriti. Deblokiranje situacije u pravosuđu ključno je za bilo kakav napredak u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 o vladavini prava. Svako ko usporava, ili ciljano onemogućava ove procese, namećući kao prioritet sitne i interese pojedinaca ispred javnog, radi protiv interesa građana Crne Gore i države”, zaključuje Mikić.