On je istakao i da je prijedlog podržalo svih 40 poslanika opozicije, te kazao da očekuju ubjedljivu podršku u parlamentu. Predlagači zahtijevaju da se njihov prijedlog u parlamentu razmatra po hitnom postupku.

Navodi se da su razlozi za podnošenje ovog prijedloga, sadržani u političkoj i institucionalnoj blokadi koju je proizvela aktuelna Vlada, zastoju u evropskim integracijama, urušavanju pozicije Crne Gore na međunarodnoj sceni i inostrano miješanje, ulozi SPC, klerikalizaciji javne scene i rušenju građanskog koncepta društva, te ekonomskom i epidemiološkom krizom.

U obrazloženju se navodi da premijer i Vlada nemaju potrebnu podršku parlamentarne većine zbog čega nemaju ni legitimitet u Skupštini.

"Teške optužbe iz redova dijela parlamentarne većine usmjerene prema premijeru i njemu najbližim ministrima vezano za visoku korupciju i organizovani kriminal gotovo da su svakodnevna pojava u političkom životu", navedeno je.

Zbog takvog stanja Vlade bez legitimiteta i podrške parlamentarne većine, dodaje se u prijedlogu, parlament je više mjeseci bio blokiran, a njegov rad zavisi od partikularnih partijskih interesa.

Epilog toga su, kako se navodi, desetine zakona koji stoje u skupštinskim fiokama, ali i ocjena EU partnera da imamo parlament bez presedana u istoriji Cme Gore.

" Oblast evropskih integracija najbolje oslikava neuspješnost i rezultatski krah Vlade Zdravka Krivokapića, za čijeg mandata je Crna Gora dobila ubjedljivo najgori godišnji izvještaj vezano za pridruživanje Evropskoj uniji. To se može ilustrovati mjerljivom činjenicom da je Crna Gora dobila najlošiju prosječnu ocjenu otkad se vrši ova vrsta mjerenja napretka svake države u procesu EU integracija",napominju predlagači inicijative.

Navodi se da je Crna Gora, u najvažnijoj oblasti vladavine prava, ostvarila nazadovanje zbog čega je suštinski došlo do suspenzije pregovaračkog procesa. Razlog tome je, kako kažu, potpuno odsustvo političke volje od strane vlasti da, makar na ozbiljan način, inicira ustavne mehanizme izbora čelnih funkcija u pravosudnom sistemu.

Činjenica je, kako se ističe, da ubjedljivo najjači politički subjekt koji podržava ovu Vladu na jasnim antizapadnim pozicijama – Demokratski front, presudno utiče i na percepciju međunarodnih partnera i njihove javnosti o stvarnoj prirodi ove Vlade.

Vlada koju dvotrećinski podržava takva struktura, smatraju inicijatori ovog prijedloga, direktno je kontrolisana iz Beograda i sa jasnom anti-NATO i anti-EU agendom, ne može u suštinskom smislu imati i voditi jasnu prozapadnu politiku, bez obzira na deklarativna zaklinjanja i verbalna zalaganja.

Podsjećaju da je brutalno miješanje države Srbije u unutrašnje političke, pa čak i izborne procese u našoj državi upalilo crveni alarm kod naših međunarodnih partnera koji sve više to pitanje tretiraju kao ozbiljno ugrožavanje suvereniteta jedne nezavisne države.

"Obavještajni sektor je u proteklom periodu bio meta stranih uticaja i curenja povjerljivih informacija, kroz brutalno kršenje zakona i procedura od strane čelnih ljudi u ovom sektoru, prije svih direktora ANB, inače političko eksponiranog lica političkog subjekta prepoznatog po svom anti-NATO i antizapadnom programu i djelovanju", navodi se u obrazloženju i dodaje da je potvrda da je Crna Gora izgubila kredibilitet kod međunarodnih partnera stigla i na posljednjem NATO samitu na kojem je iskazana nespremnost naših NATO partnera da sa Crnom Gorom dijele obavještajne informacije.

Vlada, kako se ističe, u svom dosadašnjem djelovanju bila je efikasna jedino u onim pitanjima za koja je zainteresovanost pokazala SPC. Od ubrzanog i netransparentnog usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pa sve do posljednjeg primjera ustoličenja mitropolita SPC Joanikija.

Mnogi ministri, uključujući samog premijera, podsjećaju predlagači, su direktno kadrirani i postavljeni iz SPC na visoke državne pozicije.

"Zauzvrat, svi javni funkcioneri postavljeni od strane SPC u Vladi, u ukupnom sistemu državne administracije, snažno su posvećeni da na brojnim poljima potkopavaju sekularno i građansko ustrojstvo države", ističu predlagači dodajući da je klerikalizacija javne scene direktno protežirana od strane ove Vlade, posebno od njenog premijera.

"Premijer koji se ponaša više kao vjernik jedne vjerske zajednice, a mnogo manje kao premijer svih građana, i zbog ovih razloga mora da bude razriješen, a Vladi na čijem je čelu da se izglasa nepovjerenje", ističu predlagači.

Najsnažniji pečat rušenju građanskog koncepta države i potiranju crnogorskog identiteta, u okviru same Vlade, kako dodaju, daje resor kulture i obrazovanja kojim rukovodi ministarka Vesna Bratić.

Više su, kako kažu, nego zabrinjavajući ekonomski pokazatelji, kao i drastičan pad životnog standarda za vrijeme dosadašnjeg mandata ove Vlade.

"Nezaposlenost je na rekordnom nivou, cijene osnovnih životnih namirnica drastično su skočile, neke i do 70 odsto, cijena goriva je za ovih 12 mjeseci porasla čak 13 puta. Jedini odgovor Vlade na ove negativne ekonomsko-socijalne tendencije je bilo besplatno dijeljenje po tri litra jestivog ulja. Broj zaposlenih je smanjen za 18 hiljada, a broj nezaposlenih povećan za 11,5 hiljada za vrijeme trajanja mandata ove Vlade", navodi se u obrazloženju i podsjeća na tajno zaduženje države u iznosu od 750 miliona eura.

Nema, kako se navodi, ulaganja u razvoj i kapitalne projekte.

Epidemiološka kriza kovid-19, kako se navodi, svrstava Crnu Goru u red zemalja koje su na globalnom nivou najviše pogođene, kako po broju zaraženih tako i po broju preminulih. Frapantni su, kako se ističe, podaci o broju zaraženih i preminulih građana Crne Gore, a od toga je zasigurno jedino frapantnija neodgovornost i odsustvo bilo kakve smislene reakcije od strane nadležnih organa i zdravstvenih vlasti.

"Kako očekivati od vlasti da se uspješno bori sa epidemijom kada je njen prvi čovjek", premijer jedini predsjednik vlade u Evropi koji nije vakcinisan, ističu predlagači, dodajući da je posebna tema ponašanje i odgovornost ministarke zdravlja i njen neodgovoran odnos u postupku nabavke vakcina i odbijanja donacija u periodu kada su vakcine bile deficitarne i kao takve prijeko potrebne građanima Crne Gore.

Prema Poslovniku o radu Skupštine sjednica po ovom zahtjevu može biti zakazana u vremenu ne kraćem od 15 dana od podnošenja, što znači da predsjednik parlamenta Aleksa Bečić ne bi mogao da zakaže raspravu o ovom pitanju prije sredine decembra.