Prvi u nizu panela, kao suštinski doprinos zemalja Zapadnog Balkana debati o budućnosti Evrope, održan je danas u hibridnom modelu iz Podgorice.

U okviru tri sesije, relevantni akteri u procesu evropskih integracija na, nivou potpredsjednika vlada, ministara za evropske integracije i glavnih pregovarača iz zemalja Zapadnog Balkana razgovarali su o narednim koracima u procesu evropskih integracija Zapadnobalkanske šestorke, klimatskim promjenama i ciljevima u  oblasti životne sredine, kao i o pitanju ulaganja u mlade.

Kordić

Glavna pregovaračica Zorka Kordić, istakla je važnost regionalne saradnje imajući u vidu da zemlje Zapadog Balkana imaju zajedničku viziju budućnosti i izazove.

„Zajedno učimo i unapređujemo se, okvir evropske integracije doživljavamo kao priliku da zaista poboljšamo konkretne sektorske politike i njihovu implementaciju, posebno u oblasti privrede, životne sredine, mladih“, kazala je Kordić.

Ona je ukazala na potrebu za definisanjem konretnih koraka i mehanizama regionalne saradnje na operativnom nivou, poput uspostavljanja regionalne platforme za dijeljenje znanja, uspostavljanje mreže glavnih pregovarača i sl.

Glavni pregovarač Zef Mazi istakao je da je jako bitno što je proširenje visoko na agendi slovenačkog predsjedavanja, ali i naglasio značaj učešća Zapadnog Balkana u Dijalogu o buducnosti Evrope.

„Finansijska podrška, regionalna ekonomska saradnja, su važni aspekti, ali naše zemlje moraju jasno iskazati spremnost da sprovedu široki program reformi, da nastave da njeguju prijateljsku i regionalnu saradnju i dobrosusjednske odnose“, poručio je Mazi.

Mazi

On je dodao da je pred Albanijom i Sjevernom Makedonijom važna politička odluka koju EU mora da donese, kao i da se nadaju pozitivnom ishodu.

„Nadam se da čemo do kraja godine postići neke rezultate i da ćemo početi novu fazu u procesu evropskih integracija”, kazao je Mazi.

Ramljak

Pomoćnica direktora i šefica Odsijeka za strategiju i politike integracije u Direkciji za evropske integracije Darija Ramljak, ukazala je, da bez obzira na poziciju u procesu, sve države treba da sarađuju na putu prema EU.

„Važno nam je da vidimo sva iskustva zemalja koje pregovaraju i koje čekaju otvaranje pregovora, ali ne bih zanemarila ni iskustvo BiH. Mi smo zahvaljujući pomoći Crne Gore implementirali njihovo cjelokupno iskustvo u naš kompleksni sistem, što govori koliko je za nas regionalna saradnja plodna“, poručila je Ramljak.

Pomoćnik ministra za evropske integracije Miroslav Gačević podsjetio je da su zemlje Zapadnog Balkana na početku pandemije najbolje pokazale koliko je važna regionalna saradnja, a region je pokazao  otpornost  i solidarnost tokom tog perioda i dokazao da je pouzdan partner EU.

„Napredak svake zemlje pojedinačno mora da bude baziran na rezultatima i zaslugama. Svi smo prihvatili novu metodologiju iako nije lako promijeniti pravila pregovaranja u sred pristupnog procesa i odlucili smo da vjerujemo evropskim partnerima“, kazao je Gačević i dodao da se proces nastavlja po novim uslovima, uz promjenu pregovaračke strukture i bolje političko upravljanje procesom.

On je poručio da je učešće u Dijalogu o budućnosti Evrope najveća dodata vrijednost Zapadnom Balkanu, ali i dodao da je potrebno da ljudi iz cijelog regiona budu dio ovog  procesa i da imaju mogućnost da oblikuju svoju i budućnost EU, jer će budućnost EU biti i njihova budućnost.

Potpredsjednik Vlade za evropske poslove Nikola Dimitrov,  je kazao da je region okružen državama članicama Unije i da EU ne može biti karbon neutralna ako cijeli region ne realizuje sve mjere kako bi naše ekonomije bile zelene.

„Vidjeli smo koliko je naš region bio važan tokom krize sa migrantima, kao i u aktivnostima kod terorističkih prijetnji, gdje smo bili dio odgovora EU. Ukoliko se ovaj region marginalizuje i proces proširenja napusti, biće teško da EU pojača svoju otpornost“, kazao je Dimitrov.

On je podsjetio na podršku EU zemljama regiona kroz paket ekonomskih investicija. „Naš najveći ekonomski partner je EU i velike zemlje. Tri četvrtine velikih investicija dolazi iz država članica EU“, kazao je on.

Dimitrov je takođe istakao važnost regionalne saradnje.

„Loše vijesti iz jedne zemlje regiona utiču na lošu percepciju cijelog regiona i obrnuto. Ako smo mi sposobni da sarađujemo i učinimo region privlačnijim, onda dajemo argumente političkim snagama u EU da proširenje ima perspektivu“, poručio je Dimitrov.

„Što više razgovaramo i šaljemo iste poruke, to će glasniji biti region i bolje ćemo se čuti u EU“, poručio je potpredsjednik Vlade Nikola Dimitrov.

Potpredsjednica Vlade i ministarka vanjskih poslova i dijaspore Donika Gervala je kazala da je Kosovo posvećeno regionalnoj saradnji u svim inicijativama gdje učestvuje.

Ona je istakla značaj regionalnih inicijativa, poput Berlinskog procesa, koje pomažu integraciju svih regionalnih učesnika u EU.

„Regionalna saradnja je važan korak ka EU, ali samo kroz  istinsku demokratiju. Mi smo zainteresovani za saradnju i radimo na ispunjavanju ciljeva u oblasti vladavine prava.Trebamo prave demokratije u regionu“, poručila je Gervala.

Ona je ukazala na značaj ekonomsko – investicijskog plana EU, istakavši da je on osmišljen da primakne region EU, i da su na tom polju prilike za rad i unapređenje.

U okviru panela posvećenog klimatskim promjenama i ciljevima životne sredine, panelisti su ocijenili da je riječ o pitanjima koja utiču na sve i da je važno obezbijediti regionalni pristup i pripremiti strateški odgovor na pitanja poput upravljanja otpadom.

U tom kontekstu, ukazali su da je riječ o finansijski zahtjevnoj oblasti, te mogućnosti da države regiona iskoriste ekonomsko- investicijski plan EU za zajednički projekat u oblasti zelene agende.

„Važno je da svi zajedno predložimo regionalni način rješavanja izazova u ovoj oblasti. Da vidimo šta možemo zajedno da uradimo i doprinesemo stanju životne sredine u regionu, a kasnije i ekološkim pitanjima u EU“, ocijenili su učesnici panela.

Takođe, panelisti su ukazali na značaj podizanja svijesti javnosti o ovim pitanjima, kao i potrebi uključivanja organizacija civilnog društva koje se bave ovim pitanjima.

U okviru trećeg panela „Investiranje u mlade danas, je investiranje u budućnost Evrope“, panelisti su ocijenili da je pristupanje država regiona Evropskoj uniji, investicija u budućnost. Kako su poručili, tu se radi o mladima jer će upravo oni koristiti benefite članstva, biti tretirani kao ravnopravni i činiti Evropu jakom i snažnom.

Saglasili su  se da je važno unaprijediti mehanizme za uključivanje mladih u proces evropske integracije, pojasniti im proces i njihovu ulogu u njemu, ali i čuti njihovu viziju i ideje, kao budućih građana Unije.

Panelisti su, takođe, ukazali da je važno pripremiti mlade za koristi i obaveze iz budućeg članstva, na način što će im se omogućiti učešće u različitim programima za sticanje znanja i vještina. Sa druge strane, istakli su da je, s ciljem prevazilaženja izazova na polju „odliva mozgova“ s kojim se suočavaju sve države regiona, potrebno kroz reformske procese, stvoriti perspektivu na način što će se kreirati inovativna radna mjesta, obezbijediti podrška malim i srednjim preduzećima i start- up –ovima.

Regionalni panel: Zapadni Balkan: Budućnost Evrope je naša zajednička agenda je rezultat inicijative Kancelarije za evropske integracije Crne Gore i struktura zaduženih za koordinaciju evropskih poslova u zemljama Zapadnog Balkana, a organizovao ga je Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Vlade Njemačke, zajedno sa Centrom za evropsku perspektivu iz Ljubljane, a u saradnji i pod slovenačkim predsjedavanjem EU, te podršku projekta EU4ME koji finansira EU.