Pojedini predstavnici parlamentarne većine saopštili su da su uvijek za opciju da se povećava standard građana, ali da će se ovog puta izjasniti uzdržanim iz razloga što je izostala saradnja Vlade sa njima. Imaju, kako su rekli, brojne zamjerke po mnogim segmentima....

Iako je državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog starnja Janko Odović obrazlagao kako su vidljiva povećanja sredstava za mnoge oblasti kojim se bavi ovo skupštinsko tijelo, poslanike takav istup nije ubijedio da promijene mišljenje.

Duža diskusija, između ostalog, vodila se zbog planova o gradnji bolnica, pa je čelnik ovog Odbora Srđan Pavićević (Ura) pitao predstavnike Ministarstva zdravlja kako je za gradnju gradske bolnice u Podgorici izdvojeno samo 100.000 eura.

Luka Đukanović iz resora ministarke Jelene Borovinić-Bojović, pojasnio je taj iznos predviđen samo za administraciju i pripremu projekta, navodeći da imaju problem sa projektnom dokumentacijom. Nemaju završen glavni projekat, a precizirano je otprilike da bi se bolnica gradila na lokaciji gdje je bila kasarna u Maslinama.

Pavićević mu je, međutim, odgovorio da ima prostora da se gradi novi klinički centar, a ne gradska bolnica.

Smatra da bi ta ustanova trebalo da se nalazi preko puta sadašnjeg Kliničkog centra, iza RTCG-a, gdje je bio u planu da se pravi hotel. Taj prostor, dodao je on, opterećen je svojinskim razmiricama koje treba sudski da se regulišu.

Tu bi, prema njegovim riječima, trebalo da se preseli kompletan tercijalni nivo, i da se sistemom podzemnih hodnika poveže sa današnjim Kliničkim centrom, na način da se dobije medicinski kvart, kao svuda u svijetu.

"Bolnica Klinički centar je gradska bolnica, napravljena 1974. godine za Titograd, Danilovgrad i Kolašin. Ta bolnica ima mogućnost da ostane gradska bolnica za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin", kazao je on, dodajući da je sve vrlo jasno i da samo treba pitati struku.

I poslanik Vladimir Dobričanin (DF) smatra da ne postoji opravdanje za gradnju nove bolnice u Podgorici, navodeći da je ulaganje u Klinički centar strateški nacionalni interes. Kaže da, imajući u vidu dnevni broj slobodnih kreveta na nivou Crne Gore, mi imamo višak, a ne manjak.

Problematizovao je što jedan dio Primorja ima jednu bolnicu, drugi dio drugu koja će se renovirati, te je rekao kako se niko ne pita da li ih treba objediniti.

"Ako imate pacijenta koji ima krvarenje u mozgu i stomaku, gdje ćete ga voditi? U ovu prvu bolnicu u Kotoru ili u "Vaso Ćuković" (u Risnu) - u Kotoru nema neurohirurga, a u ovoj drugoj nema opšteg hirurga. Da li smo se o tome pitali, da napravimo objedinjenu bolnicu u okolini Tivta, Kotora, da zamijenimo Meljine. Kada tamo uđete ko da ste ušli u 1983. godinu. Ona je svedena na nešto što je muzej", rekao je Dobričanin.

Pitao je i koji doktori bi radili u novoj bolnici u Podgorici kada fali 500 do 600 doktora zdravstvenom sistemu Crne Gore.

"Vi u ovim bolnicama nemate doktora, pođite na sjever, periferiju", rekao je on.

Prokomentarisao je, obraćajući se Pavićeviću, kako su raspisali oglas za zapošljavanje na kardiohirugiji, ali da se niko nije javio.

"Sačekajte da se završi epidemija, pa da vidite kada krene odlazak", rekao je Dobričanin.

Poslanica Tamara Vujović (Demokrate) je kazala da na Primorju ima zdravstvenih ustanova, ali da se postavlja pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite.

"Postoji argumentacija i za i protiv gradnje bolnica u Podgorici i Pljevljima. Kadrovski potencijal bismo planirali nekoliko godina, koliko treba za izgradnju bolnica, možda, čak i pet", rekao je Đukanović iz Ministarstva zdravlja.

Dodao je da je u Pljevljima neuslovna ustanova koja ne zadovoljava minimalne standardne kako za zaposlene, tako i za pacijente. Objasnio je da će ta nova bolnica biti jedina u funkciji, a stara možda bude upotrijebljena za neke sekundarne stvari. Poručio je da su "nam bolnice kao u srednjem vijeku".

Poslanik Ivan Mitrović (DPS) rekao je da nije tačno da se nije konstantno ulagalo u bolnice, ulagalo se, dodao je on, i ranije, navodeći da se u Klinički uložilo preko 20 miliona eura.

"Kada kupite novo odijelo, bude lijepo, moderno, fensi, ali ako vam je suviše veliko, džabe, ne možete da ga nosite. Ako pravimo bolnice gdje nema ko da radi, moramo da motivišemo ljude. Kako da motivišemo ljude da odlaze na ovu vrstu studija, džabe će da nam bude i svih deset bolnica", rekao je Pavićević predstavnicima Ministarstva zdravlja.

U planu prva dječja psihijatrija

Direktorica Kliničkog centra Ljijana Radulović pohvalila je ideju za izgradnju klinike za mentalno zdravlje, navodeći da na ovaj način Crna Gora prvi put dobija dječju psihijatriju. Rekla je i da imaju problem sa nedostatkom ljekarskog kadra, te da je aparatura Kliničkog centra u užasnom stanju, pa će kroz budžet moći da je obnove.

Više za službena putovanja, ugovore o djelu

Poslanik Boris Mugoša (SD) najavio je da će uložiti amandmane da se smanje troškovi službenih putovanja koji su, kako je rekao, nevjerovatno podignuti za milion i po eura u odnosu na ovu godinu. Istakao je i da je za ugovore o djelu predviđeno milion eura više, što je "rak rana funkcionisanja državne uprave“.

"To je nedopustivo, jer smo imali priliku da vidimo kako se sklapaju ugovori o djelu, kako nemamo u Crnoj Gori kadar, nego ga dovodimo", rekao je on, dodajući da bi se sredstva preusmjerila za besplatnu užinu djeci iz socijalno ranjivih kategorija, što je ranije pokušao da pokrene.

Odović iz Ministarstva finansija i socijalnog stranja mu je odgovorio da su za ugovore o djelu sredstva povećali 800.000 iz razloga što, na primjer, u Upravi za zaštitu kulturnih dobara evaluacija kulturnih dobara nije obavljena "zadnjih godinu, dvije, tri pet godina“.

"I mi smo u problemu što ćemo ostati bez tih kulturnih dobara. To je ta vanredna evaluacija koju moramo da uradimo da bismo zaštitili kulturno nasljeđe", rekao je on.

Iako iz Ministarstva smatraju drugačije, poslanik Mugoša kazao je i da je budžet nedovoljan za sve ono što su potrebe zdravstva, te da je povećanje od 30 miliona presimbolično.

"Smatram da bi 400 miliona eura trebalo da bude budžet Ministarstva zdravlja, ili ćemo svake godine da idemo sa neizmirenim obavezama, koje su bile 40 miliona, drastično su porasle ove godine", rekao je on.

I predstavnica Fonda za zdravstvo rekla je da sredstva nijesu dovolja, jer imaju, stalno rastuće troškove, dugovanja...

Kivni na ministre i premijera

Odbor je juče održao još jednu sjednicu na kojoj jednoglasno nije prihvatio predloženi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Svi su se izjasnili uzdržanim, jer nijesu došli resorni ministri da im objasne na koji način će se puniti budžet kada se ukinu doprinosi i povećaju plate.

Ranije su pozvali ministra finansija Milojka Spajića i ministarku Jelenu Borovinić-Bojović da dođu na sjednicu, ali su ih obavijestili da ne mogu to da učine zbog ranije preuzetih obaveza. Poslanici su negodovali što Spajić nikako ne dolazi na sjednicu...

Čelnik ovog tijela Srđan Pavićević (Ura) rekao je da je zbog bahatog i nekorektnog ponašanja ministara odgovoran premijer Krivokapić kome su slali urgencije, ali da odgovor nijesu dobili.

Poslanik Ivan Mitrović (DPS) je kazao da ne vidi odgovornost u predsjedniku Vlade, već u onim ljudima koji su izglasali da on i dalje bude na toj poziciji.

Poslanik Halil Duković (DPS) rekao je da je ukidanje doprinosa eksperiment koji može mnogo da košta. Slovenija je, kazao je on, to bila uvela, pa je brzo odustala od toga.

"Pominje se da će ukidanjem doprinosa za toliki procenat porasti plate zdravstvenih radnika. Potražio sam koliko je opterećenje plata, pa sam našao neku analazu koju je radila Privredna komora u februaru 2021. Ukupno iznose 10,8 odsto, nije mi jasno odakle 17,5 odsto", rekao je on.

Pojedini poslanici su negodovali što se, kako su kazali, dešava da zdravstveni sistem kreira Ministarstvo finansija, umjesto Ministarstva zdravlja.