Novi sastanak su tražili pekari jer su cijene brašna poskupile za oko 40 odsto od jula, a ostalih sirovina od 40 do 120 odsto. Cijena osnovnog bijelog hljeba od 500 do 600 grama ograničena je tada na iznos od 50 centi po komadu, a od 300 do 400 grama na 40 centi po komadu.

Analiza pekara pokazuje da su oni sada, nakon četiri poskupljenja brašna od jula, na gubitku od osam do 12 centi po vekni osnovne vrste hljeba od 500 grama, u zavisnosti od veličine pekare, količine brašna koje nabavljaju i posrednika. Dodatni problem je što su glavni dobavljači i uvoznici brašna najavili još jedno poskupljenje do Nove godine. Glavni razlog za poskupljenje brašna je veliki rast cijena žitarica koji traje od početka godine na svim međunarodnim berzama zbog rekordno niskog prinosa usljed klimatskih promjena.

Prema informacijama “Vijesti”, na današnjem sastanku moguće su dvije varijante dogovora - da se ukine uredba i ponovo dozvoli slobodno formiranje pri čemu bi nova cijena osnovne vrste vekne vjerovatno iznosila 70 centi, dok je druga, koja je bliža ministarstvima, da se novom uredbom maksimalna cijena odredi na 60 centi uz dodatne subvencije države, ali za sada nije jasno koje.

Prema analizi pekara sa tih dodatnih 20 centi, oni bi pokrili svoje gubitke i imali zaradu od četiri do sedam centi po vekni, dok bi trgovci na osnovu svoje marže od oko 20 odsto imali dodatna četiri centa a država na račun PDV-a od sedam odsto dodatnih cent i po.

”Ako bi se uredba o ograničenju cijena osnovne vrste hljeba produžila uz dozvoljeno povećanje cijene od samo deset centi po vekni, pekari bi od toga dobili najviše sedam centi i samo bi bili u nešto manjem minusu nego sada. Ako bi brašno ponovo poskupilo, kako što postoje najave, gubitak bi se ponovo povećao i opet bi samo mi trpili štetu”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz pekarske industrije.

Predstavnici Vlade ranije su analizirali kombinovani model, pri čemu bi se maloprodajna cijena hljeba dijelimično povećala, a da se ostali evidentni troškovi pekara nadoknade kroz subvencije koje bi se ogledale u uvođenju nulte stope PDV-a na hljeb, povraćaja akcize pekarima na gorivo ili subvencionisanja dijela troška za struju. Međutim, da bi se bilo koja od ovih mjera primijenila, od kojih neke postoje u regionu, potrebno je izmijeniti više zakona, što je praktično nemoguće uraditi do isticanja ove uredbe.

Zbog svega toga, pekari predlažu da “prestane mučenje” ove djelatnosti jer je samo njima ograničena cijena dok sve ostale osnovne životne namirnice poskupljuju bez ikakvih ograničenja. Oni, kako navode, traže da im se omogući minimalno održiva zarada, jer su od trajanja ograničenja, a zbog rasta cijena brašna, imali gubitke od oko 500 hiljada eura. Ovaj gubitak pekari su do sada nadoknađivali zaradom na drugim proizvodima, ali je i to sve manje moguće zbog visokog rasta svih sastojaka.

Na gubitku su bili i trgovci jer je uredbom Vlade iz jula njihova marža ograničena na 17 odsto, dok je ranije najčešće iznosila oko 30 odsto. Novim predlogom pekara i marža trgovaca bi dijelimično bila povećana.