Diskutujući na ovu temu, Jovan Lekić, Nall International, predsjednik OU trgovine, poručio je da je neophodno osnažiti uticaj Komore na donošenje odluka koje se odnose na privredu.

Prema njegovim riječima, pandemija je ukazala na ranjivost crnogorske ekonomije i neophodnost da država restriktivno reaguje. Fokus Komore u narednom periodu treba da bude na podsticanju ekonomskih reformi da bi se loša struktura privrede promijenila, u čemu država treba da interveniše, iako se to kosi sa načelima liberalizma, ali da PKCG mora da vodi računa o tome da se uticaj države ograniči kako se ne bi narušila tržišna ekonomija.

- Ukoliko se naruši tržišna ekonomija svi ćemo biti na gubitku. Vjerujem da budućnost Crne Gore nije u vraćanju na administrativnu ekonomiju. Zato je veoma bitno da se Komora institucionalno nametne kao partner koji će štititi tržišnu ekonomiju, doprinositi ukidanju biznis barijera i stimulisanju slobodnog preduzetništva. Političari moraju sa nama razgovarati – rekao je Lekić.

Predsjednik Skupštine Vojo Banović saglasan je sa Lekićevim stavovima, ocjenjujući da se Komora snažnije mora nametnuti Vladi i doprinijeti da se očuva ekonomija u veoma izazovnim vremenima.

- Sadašnja i bilo koja buduća Vlada mora naći partnera u Komori, a Komora partnera u Vladi jer je ovo krovna privredna asocijacija Crne Gore – decidan je Banović.

Olivera Doklestić, Vodovod i kanalizacija Herceg Novi, govorila je o privredi u tom primorskom gradu koji je, kako kaže, u SFRJ bio jedan od deset najrazvijenijih, a sada je pretposljednji u Crnoj Gori po standardu.

Prema njenim riječima, moramo biti svjesni da u turističkoj privredi, naročito na primorju, leži ključ održanja Crne Gore, ali da rizik predstavlja velika gradnja na tom području.

- Voljela bih kada bi Privredna komora sjela za isti sto sa resornim ministarstvom da se napravi uvid u nivo naše planske dokumentacije i suštinske strateške studije. Na tim studijama bi bilo dobro da rade domaći stručnjaci, a ne strani koji nam unose njihove metode i mentalitet, prilično drugačiji od naših – smatra Doklestić.

Ocjenjuje pogrešnim što je fokus primorja samo na turizmu, dok je poljoprivreda zapostavljena

- Sada uvozimo narandže, a imali smo divne plantaže u Baru i Ulcinju . Niko se nije sjetio da tamo napravi fabriku za njihovu i preradu ulja, kako bi se pomoglo ljudima koji tamo žive – smatra Doklestić, dodajući da Herceg Novi bilježi pad broja stanovnika od čak dest odsto između dva popisa, što pripisuje nedostatku mogućnosti za zapošljavanje.

Apelovala je da se riješi pitanje bolnice u Meljinama, što je jedno od vitalnih pitanja za Herceg Novi. Istakla je i potrebu izrade strateškog dokumenta za potrošnju vode koji je neophodno da prati rast izgrađenosti i turističke privrede.

Milan Bulatović, Vodovod „Bistrica“, smatra neophodnim da Komora snažnije utiče na donošenje zakona koji neće biti puko transponovanje evropskih normi, već primjereni crnogorskim uslovima i primjenljivi u praksi. On je afirmativno govorio o Programu rada Komore i izrazio nadu da će ova asocijacija zajedničkim radom sa Vladom doprinositi ostvarenju interesa privrednika u svim sektorima.

Tomo Knežević, Lipska pećina, ocjenjuje da Komora mora da uloži znatno znatno veća sredstva u promociju domaćih proizvoda kroz projekte Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukus. Takođe, smatra da su neophodne veće investicije od planiranih za jačanje marketinga i digitalizaciju Privredne komore koja, prema njegovim riječima, mora naglo da nastupi.

- Mi smo turistička zemlja i Komora mora snažnije da promoviše turističku privredu – rekao je Knežević koji je pozvao rukovodstvo Komore da razmotri povećanje finansijskog plana za 2022.

V.d. generalnog sekretara Mitar Bajčeta je podsjetio da je Komora promociju privrede kroz kroz projekte Kupujmo domaće i Domaći ukus realizovala u partnerstvu sa Ministarstvom ekonomije odnosno Ministarstvom poljoprivrede, te da ona nije izostala ni u vrijeme kovid-krize. Izrazio je očekivanje da će se zajedničke aktivnosti na ovim projektima nastaviti i u vremenu koje slijedi.

On je ukazao da je finansijski plan okviran i da može doći do njegove izmjene, naročito ako dođe do implementacije Vladinog programa Evropa sad.