Iz ovog Ministarstva pojašnjavaju da se uvođenjem niže vrijednosti obračunske vrijednosti koeficijenta, što je intencija izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru samo ograničava rast neto zarada za zaposlene iz grupe poslova A, B i C koji ostvaruju najveće zarade, s obzirom da su koeficijenti za obračun osnovne zarade za zvanja iz ovih kategorija najveći koeficijenti utvrđeni zakonom.

"Predloženim smanjenjem obračunske vrijednosti koeficijenta želi se uticati na veću jednakost zarada zaposlenih u javnom sektoru, odnosno ujednačavanje zarada između zaposlenih iz kategorije D i kategorija A, B i C. Napominjemo da se u kategorijama zvanja A, B i C ne utvrđuju koeficijenti samo za sudije i tužioce već i za: poslanike, članove Vlade, direktore i pomoćnike uprava, sekretare ministarstava, generalne direktore u ministarstvima i dr. Dakle, predložena izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru ni u jednoj mjeri nije usmjerena samo na sudije i tužioce, već isključivo za cilj ima postizanje veće jednakosti u zaradama u javnom sektoru, što je i zahtjev sindikata već niz godina. Ukoliko bi obračunska vrijednost koeficijenta ostala ista za sve kategorije zaposlenih, zaposlenima iz kategorije A, B i C primjenom poreske reforme došlo bi do povećanja neto zarade u iznosu od oko 200 eura. Najavljenim izmjenama Zakona planirano je da se navedenoj kategoriji zaposlenih neto zarada uveća za oko 70 eura, što je takođe uvećanje zarade", saopšteno je.

Iz Ministarstva ističu da nisu tačni navodi da obračunska vrijednost koeficijenta može biti samo jedna što potvrđuje Odluka o obračunskoj vrijednosti koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru za 2020. godinu ("Službeni list Crne Gore", br. 037/20 od 24. 4. 2020).

"Tom odlukom su bile utvrđene dvije obračunske vrijednosti koeficijenta i to 90€ za zaposlene iz kategorije D i 45€ za zaposlene iz kategorije A i B za maj i jun 2020. godine. Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti upravo ovog člana Odluke predata je Ustavnom sudu, koji je odlukom U-II br: 26/20 istu odbacio.

Dakle, u trenutnom i u predloženom zakonskom rješenju ne mijenja se odredba kojom Vlada, nakon obavljenih pregovora sa predstavnicima reprezentativnih sindikata, utvrđuje obračunsku vrijednost koeficijenta već se samo precizira ova norma u cilju izbjegavanja nepreciznih tumačenja. Ovo ukazuje i na transparentniji postupak koji se želio postići, da se u skupštinskoj proceduri raspravlja o ovim pitanjima", saopšteno je.

Dodaju da je shodno sadašnjem članu 12 Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano da: "Osnovna zarada zaposlenog za puno radno vrijeme i standardni radni učinak utvrđuje se množenjem koeficijenta predviđenog za grupe i podgrupe u koje je raspoređeno njegovo zvanje sa obračunskom vrijednošću koeficijenta koju utvrđuje Vlada Crne Gore. Obračunsku vrijednost koeficijenta predlaže Vladi organ državne uprave nadležan za poslove budžeta, nakon obavljenih pregovora sa predstavnicima reprezentativnih sindikata".

"Takođe, tumači se da se izmjenom člana 12 ukida jedinstvena vrijednost obračunskog koeficijenta za sva lica na koja se predmetni propis primjenjuje i uvodi diskreciono ovlašćenje Vlade da može shodno svojoj volji praviti razliku između lica koja imaju različite koeficijente složenosti posla, što nije tačno. Napominjemo da su do početka primjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru (16. marta 2016. godine) na snazi bile odluke o utvrđivanju vrijednosti koeficijenta za obračun fiksnog dijela zarade nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i državne i javne funkcionere obračunska vrijednost koeficijenta je iznosila 110€, dok je za državne službenike iznosila 90€", zaključuju iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja.