Dodik je to rekao u odgovoru na pitanje da li postoji prostor za izgradnju BiH po mjeri sva tri naroda, s obzirom da su institucije BiH blokirane i da je "posljednja sjednica Predsjedništva BiH bila na ivici fizičkog sukoba“.

On je iluzionistima nazvao one koji pokušavaju da održe "imagirnarnu priču o BiH“, jer je ona imala šansu kroz poštovanje sva tri konstitutivna naroda i njihovih prava "da se izraze na nivou BiH“.

"To se već 20 godina ruši i tako je BiH maligno oboljela. Ona nema šanse da usijpe, pogotovo kada u ovom trenutku vidite da imate dva naroda koja izražavaju nezadovoljstvo trenutnim stanjem, a to su Srbi i Hrvati, koji su s pravom ljuti na ovakav sistem u kojem se preglasavaju“, kazao je Dodik i precizirao da je riječ o "tačno onoliko glasova koliko Željku Komšiću treba da pobijedi autentičnog hrvatskog predstavnika“.

Ocijenio je da zbog broja Hrvata u BiH "Muslimani imaju komoditet da izaberu svog Hrvata po volji" i da Komšić prednjači u svemu što je "protiv Hrvatske, hrvatskog naroda i hrvatskih interesa u BiH".

Izrazio je spremnost da o tome svjedoči "svuda u svijetu" i naglasio da "to nije fer prema konstitutivnim narodima".

"Treba dozvoliti Hrvatima da izaberu svog autentičnog predstavnika, ja se zalažem za takvu politiku, i to bi moglo dati nekakvu šansu BiH. Ovako, nema šanse",kazao je Dodik.

On je izrazio skepsu prema mogućnosti da izborni zakon u BiH bude donijet na proleće 2022. godine, tim više što se na njemu radi od 2011. Bio je izričit da su, kako je naveo, Muslimani zarobljeni u tvrdnji da davanje Hrvatima pravo da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvo BiH znači uspostavljanje trećeg entiteta.

"A ja mislim da bez trećeg entiteta nema nikakve BiH. Mislim da bi to bilo fer i da se sve može dogovoriti", kazao je Dodik.

Na pitanje da li odluka Republike Srpske o defakto izlasku iz ustavno-pravnog poretka BiH može biti sprovedena "bez novog rata", Dodik je uzvratio da "rat kao opcija nije predviđen" i da nije po sredi izlazak iz ustavno-pravnog poretka, već povratak njemu.

"Kad čitate Ustav, vidjećete da smo posvećeni primeni ustavnopravnog poretka. Bilo je mnogo devijacija u BiH koja nije uspjela da zaživi sve ovo vreijme, bez obzira na bezočno kršenje Ustava koje čine stranci, koji drže BiH kao jedinu koloniju u Evropi", naveo je Dodik.

Na konstataciju da međunarodna zajednica najavljuje sankcije upravo zbog pomenute odluke RS, Dodik je rekao da "ima mnogo ljudi koji razumiju situaciju", a naročito dobro je razumiju "oni koji prijete sankcijama", ali nemaju odgovor u okviru Ustava BiH, pa "ne mogu ništa drugo nego da pukom silom zadrže postojeće kršenje ustavnog poretka".

Upitan šta je sporno o odluci bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka o sankcionisanju negiranja genocida i zašto ne priznaje da je u Srebrenici izvršen genocid, Dodik je bio izričit da neizabrani stranac, "pogotovo u međunarodno priznatoj zemlji" kakva je BiH, ne može da nameće bilo kakav zakon.

On je istakao da su visoki predstavnici nametnuli Bosni i Hercegovini 140 zakona i dodao da je djelovalo da to više neće raditi, ali je Incko vratio tu "staru praksu".

"Naravno da imamo problema i sa suštinom, a suština je stvar rasprave koja bi trebalo da se vodi u parlamentu, ali to se nikad nije dogodilo", zaključio je Dodik, uz napomenu da postoje oni koji tvrde da se u Srebrenici dogodio genocid i oni koji tvrde da nije.