" Posebno sam posvećen stvaranju povoljnog životnog ambijenta za generacije koje tek dolaze, osjećajući odgovornost prema svojoj i ostaloj djeci u Crnoj Gori. Odgovorne odluke ne trpe kajanje, a postignuti rezultati potvrđuju ispravnost moje odluke", rekao je on upitan da li se kaje što je privatio poziv Zdravka Krivokapića.

Usvajanjem ovog budžeta napravljen je, ističe,  istorijski iskorak za naše građane, a sve to ne bi bilo urađeno da nisu razmatrali potrebe našeg društva i na osnovu njih kreirali inkluzivne i realistične projekcije koje će sprovesti tokom 2022. godine.

"Ovo je budžet koji istovremeno ulaže u ljudski kapital, kroz program "Evropa sad" i u infrastrukturu – kroz kapitalni budzet i program "Crna Gora odmah". Dakle, povećavamo zarade, čime činimo kupovnu moć naših građana većom, a istovremeno postavljamo našu ekonomiju konkurentnijom u dijelu smanjenja poreskog opterećenja.

Naša vizija je jasna: izgradnja srednje klase koja se može dogoditi samo uz stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta za ljude koji će ostati da žive i rade u Crnoj Gori. Usvojeni budžet za 2022. će tako postaviti temelje održivijeg i inkluzivnijeg ekonomskog rasta", rekao je.

Koliki problem Vladi stvara ukidanje opcije zaduženja za deficit i rezervu?

Milatović u razgovoru za Dan konstatuje da je u određenoj mjeri Vladi na neki način oduzet mehanizam vođenja dijela ekonomske politike kroz onemogućavanje zaduženja radi refinansiranja obaveza po nižim kamatnim stopama i dužim rokovima otplate.

"Nije najjasnije kome ne odgovora da skupe stare kredite sa kratkim rokovima otplate zamijenimo jefitnijim kreditima sa dužim rokovima otplate? Ili da kineski dolarski kredit refinansiramo u povoljniji kredit u eurima. Restrukturiranjem javnog duga sa povoljnim uslovima otplate dobili bismo dodatnu likvidnost u državnom budzetu iz koje bismo mogli da finansiramo dalji razvoj ekonomije. U narednim godinama nas čeka snažan investicioni ciklus u energetiku, saobraćaj, digitalnu, ali i društvenu infrastrukturu, što će pored ubrzane ekonomske i institucionalne konvergencije omogućiti da Crna Gora 2026. godine bude punopravna članica Evropske unije, sa jakim i nezavisnim institucijama, i sa prosječnim životnim standardom na nivou prosječnog u zemljama članicama EU", naveo je.

Programom rada Vlade za 2022. godinu Ministarstvo ekonomskog razvoja je, kako je kazao. planiralo više od 70 aktivnosti za naredna četiri kvartala. 

"Poseban akcenat biće na zapošljavanju mladih kroz Program za mlade kojim ćemo dati priliku za dodatno osposobljavanje stručnog kadra. U oblasti turizma nas očekuje rad na diverzifikaciji turizma, sa fokusom na razvoj ruralnog, kulturnog, nautičkog, sportskog turizma i sve to kroz ciljeve definisane Strategijom turizma koja će biti usvojena za period do 2025. godine. Takođe, biće usvojen i novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu koji će doprinijeti stvaranju boljeg pravnog ambijenta u oblastima za koje je nadležan. Želimo da naredne godine otvorimo temu unapređenja rada Nacionalne turističke organizacije, gdje bismo snažnije inkorporirali ulogu turističke privrede u njenoj upravljačkoj strukturi i djelovanju. Ovaj model se pokazao uspješnim u mnogim turističkim velesilama", naveo je.