Kako se navodi sankcije se uvode Alternativnoj televiziji iz Banje Luke zbog povezanosti s Miloradom Dodikom, kao i samom Dodiku,prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković je ranije u srijedu, 5. januara najavila objavljivanje sankcija.

Rekla je kako postoji usaglašen stav Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU), te da to neće biti kraj nego je u pitanju samo početak izricanja sankcija.

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kazao je da će "vjerovatno doći do sankcija za pojedince".

''Nemam namjeru da tražim vizu za Ameriku, pa makar mi sutra ukinuli sankcije'', rekao je Dodik.

Povlačenje iz institucija BiH

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija zatražile tražile su u proteklih nekoliko mjeseci deblokadu rada bh. institucija, kao i da se odustane od daljnjih aktivnosti o neustavnom prenosu nadležnosti s države Bosne i Hercegovine na entitet Republiku Srpsku (RS).

Stranke iz entiteta Republika Srpska, predvođene vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), bojkotuju rad institucija Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH), nakon što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko sredinom 2021. godine dopunio Krivični zakon BiH i zabranio negiranje genocida počinjenog u Srebrenici 1995.godine.

Istovremeno, Narodna skupština RS-a u oktobru je donijela zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Ista zakonodavna institucija u bh.entitetu RS je 10. decembra zadužila Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi parlamentu na razmatranje entitetski zakon o porezu na dodatnu vrijednost.

Vlada RS trebala bi predložiti i zakone o akcizama, visokom sudskom i tužiteljskom vijeću RS-a, kao i zakone iz oblasti odbrane i sigurnosti.

Na skupštinskom zasjedanju je usvojena i Deklaracija o ustavnim principima RS, u kojoj se precizira da su ''svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni''.

Tužilaštvo BiH je nakon ovih aktivnosti otvorilo predmet protiv više lica zbog osnovane sumnje da su počinila krivično djelo napad na ustavni poredak.

U svojstvu svjedoka saslušano je nekoliko lidera stranaka iz RS, kao i entitetski ministri pravde, Anton Kasipović, i unutrašnjih poslova, Dragan Lukač.

Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti.

Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Koje mjere ima EU na raspolaganju?

Njemačka je formalno sredinom novembra zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima sankcija protiv dužnosnika iz bh. entiteta Republike Srpske, na čelu s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

I nova njemačka vlada pozvala je sredinom decembra Evropsku uniju da uvede sankcije Dodiku, navodeći kako je njegov cilj povući RS iz oružanih snaga, pravosuđa i poreznog sistema BiH.

Takva inicijativa naišla je na otpor Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban izjavio kako „odluku o sankcijama moraju jednoglasno donijeti sve države članice Evropske unije (EU)“.

Orban smatra da bi takav potez prema Dodiku “dodatno narušio stabilnost Zapadnog Balkana”.

EU je 21. marta 2011. usvojila okvir koji bi omogućio uvođenje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih osoba čije aktivnosti narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH.

Predviđeno je da sankcijama budu obuhvaćene i osobe koje “ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju” ili podrivaju Daytonsko-pariški opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse.

Svaka država članica EU-a može sama donijeti odluku o sankcijama te zemlje prema nekoj osobi ili organizaciji.

Američke sankcije

Državni sekretar SAD-a Entoni Blinken je sredinom novembra zaprijetio sankcijama onima koji pokušaju da se jednostrano povuku iz njenih državnih institucija ili naruše Dejtonski mirovni sporazum.

Američka uredba o sankcijama je na snazi već duže od 20 godina. Donio ju je tadašnji predsjednik SAD-a Džordž Buš mlađi 2001. godine i od tada se sankcije redovno produžavaju.

Američki predsjednik Džozef Bajden proširio je 8. juna 2021. opseg i kriterije za uvođenje američkih sankcija prema pojedincima i kompanijama iz država Zapadnog Balkana.

SAD je uveo sankcije Dodiku, tada predsjedniku Vlade RS-a, u januaru 2017. godine “zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda BiH o zabrani organizovanja referenduma” o Danu RS-a koji je održan 25. septembra 2016.

Nikola Špirić, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH i državni zastupnik, a danas delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, pridružio se u septembru 2018. stranačkom predsjedniku Dodiku na “crnoj listi” SAD-a “zbog umiješanosti u značajnu korupciju” Na listi su i bivši predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Ante Jelavić, bivši zastupnik i generalni sekretar Stranke demokratske akcije (SDA) Amir Zukić, bivši visoki dužnosnici SDA i danas biznismeni Bakir Alispahić i Senad Šahinpašić, nedavno preminuli visoki dužnosnik SDA i Islamske zajednice u BiH Hasan Čengić i brojni drugi. Američke sankcije podrazumijevaju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine i finansija na teritoriji SAD-a. Američkim građanima je zabranjeno da učestvuju u transakcijama s osobama koje su na listi sankcionisanih.

SAD je do sad izrekao sankcije protiv 190 osoba i entiteta (skupina i organizacija) sa Zapadnog Balkana.

Među njima je najviše optuženih i osuđenih za ratne zločine, uključujući i one koji su pravosnažno oslobođeni ili su odslužili zatvorske kazne. Neki od njih su u međuvremenu i preminuli.

Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Slobodan Milošević, Vojislav Šešelj, Dario Kordić, Vinko Martinović Štela i Amir Kubura, samo su neka od imena iz BiH.

Na američkoj ''crnoj listi'' su, na primjer, i Srpska demokratska stranka, Ravnogorski četnički pokret, Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca i zaštitarska agencija Puma iz Čapljine, grada na jugu BiH.