Milorad Dodik nalazi se pod sankcijama SAD od 2017. godine. One su mu tada uvedene zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma.

Nove sankcije, kako je naglasio sekretar Trezora za terorizam i finansijsku obaveštajnu službu Brajan Nelson, prevashodno su uvedene zbog Dodikove destabilizirajuće koruptivne aktivnosti i pokušaja demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma, što je motivisano ličnim interesom, a ugrožava stabilnost Bosne i Hercegovine i cijelog regiona.

Prema objašnjenju zvaničnika SAD, Dodik je otvoreno pozivao na jednostrani prenos državnih nadležnosti sa BiH na RS i preduzeo je akcije u pravcu jednostranog prenosa nadležnosti države. On se javno suprotstavio međunarodno imenovanom visokom predstavniku za BiH i sastavu Ustavnog suda BiH. Uz to, Dodik je javno ocrnio druge etničke i vjerske grupe u BiH.

Dodik se smatra odgovornim za saučesništvo u korupciji vezanoj za Zapadni Balkan, direktno ili indirektno angažovanje u njoj.

“Uspostavio je patronažnu mrežu u BiH od koje ima koristi on i njegovi saradnici. Kao jedan od primjera svojih koruptivnih radnji, Dodik je dao vladine ugovore i monopole u RS direktno bliskim poslovnim saradnicima. On se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim aktivnostima kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana u RS”, zaključuje se u obrazloženju.

Sankcije su proširene i na firme iz Bosne i Hercegovine, prije svega na Alternativnu televiziju iz Banjaluke zbog povezanosti upravo sa Miloradom Dodikom, kojoj će biti zabranjenje sve finansijske transakcije na području Sjedninjenih Država. Kako se navodi u saopštenju, on je ugovore vezane uz ATV dodjeljivao direktno članovima svoje porodice, a novac iz javnih preduzeća usmjeravao na ATV.

Dodikovo ime našlo se na zvaničnoj internet stranici Ministarstva finansija SAD-a i Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (Office of Foreign Assets Control – OFAC).

OFAC izdaje listu osoba i organizacija koje predstavljaju prijetnju i kojima se zabranjuje ulaz i poslovanje na američkoj teritoriji.

Sankcije podrazumijevaju zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje imovine u svim zemljama koje se pridruže sankcijama.

Milan Radoičić i Zvonko Veselinović

Pored Dodika, na ovoj listi su se u decembru 2021. godine našli i srpski državljani braća Zvonko i Žarko Veselinović i Milan Radoičić.

Oni su kosovski biznismeni veoma bliski vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS), a sam Radoičić je visokopozionirani predstavnik Srpske liste.

U obrazloženju sankcija je pisalo da je Veselinović vođa organizovane kriminalne grupe i jedan od najozloglašenijih korumpiranih ličnosti na Kosovu. Navedeno je i da je bio angažovan u šemi velikih razmjera za podmićivanje sa kosovskim i srpskim bezbjednosnim zvaničnicima, koji su omogućili trgovinu narkoticima i oružjem između Kosova i Srbije.

Američka administracija istakla je i kako je organizovana kriminalna grupa Zvonka Veselinovića optužena za navodnu umiješanost u ubistvo Olivera Ivanovića koje se dogodilo u januaru 2018. godine.

„Veselinović, Milan Radoičić, Željko Bojić i Marko Rosić, svi su navedeni u optužnici za ubistvo, a svaki je imao svoju ulogu u atentatu, odnosno zločinačkom poduhvatu“, stoji, između ostalog u obrazloženju.

Sali Beriša

Bivšem albanskom predsjedniku Saliju Beriši SAD su uvele sankcije sredinom 2021. godine.

Tada je američki državni sekretar Entoni Elinken naveo kako se Beriši i članovima njegove porodice zabranjuje ulazak u SAD.

„Korupcija bivšeg predsjednika Albanije Saljija Beriše podrila je demokratiju u Albaniji“, naglasio je tada Blinken.

Blinken je optužio Berišu za „umiješanost u korupciju“, između ostalog, i da je „koristio položaj i moć da omogući veliku materijalnu korist političkim saveznicima i članovima njegove porodice“.

Beriša je burno reagovao na optužbe o korupciji i istakao da je tužbu u njegovo ime podnio advokat kog je angažovao nakon što je Blinken odlučio da ga „proglasi za personu non grata, a poslije Soroševih dezinformacija“.

„Pozivam sekretara Blinkena da u ime transparentnosti dostavi sudu sve dokaze koje ima protiv mene i moje porodice“, rekao je Beriša na konferenciji za novinare.

Podršku je dobio o od aktuelnog predsjednika Iljira Mete, koji smatra da su sankcije sraman i nepristojan čin.

Meta je poslao otvoreno pismo Beriši u kojem je uvođenje sankcija protiv bivšeg premijera opisao kao čin iza kojeg stoji antialbansko lobiranje.

Inače, Beriša se našao u fokusu javnosti nakon što je u decembru 2021. godine pozvao svoje pristalice na protest u Tirani zbog dolaska srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i inicijative Otvoreni Balkan u kojoj su učestvovale Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

Tada su pristalice Salija Beriše zapalile i gazile srpsku zastavu u Tirani.

Pod sankcijama i bivši oficir OVK

Među imenima Albanaca kojima je uvedena zabrana ulaska u SAD nalazi se Fatmir Ljimaj, bivši oficir Oslobodičlačke vojske Kosova (OVK).

Ljimaja je Haški tribunal optuživao za zločine protiv čovječnosti, nezakonito pritvaranje, mučenje i ubistva nad Srbima i Albanaca u logoru Lapušnik kod Glogovca u ljeto 1998. Uhapšen je 18. februara 2003. godinr u Republici Sloveniji, a 4. marta 2003. je izručen Tribunalu u Hagu. Suđenje mu je počelo 15. novembra 2004. godine.

Sankcije su uvođene i Vojislavu Šešelju, Ratku Mladiću, Biljani Plavšić, Momčilu Krajišniku i Radovanu Karadžiću, ali i većini članova Karadžićeve uže porodice, uključujući njegovu ćerku Sonju.

Nova S