„Crnogorska ekonomija se u posljednjoj godini stabilizovala, ali nije krenula prema oporavku. Program „Evropa sad“ može postignuto da naruši i to ne smije da se desi. On nosi značajne rizike, ali sada se ne može nazad“, poručila je Kasalica za agenciju Mediabiro.

Prema njenim riječima, plan „Evropa sad“ je potreban bio sistemski, ali je trebalo fazno da se primjenjuje.

„U posljednjih 20 godina dio porodica je napravio bogatstvo koje se ne može steći u jednoj generaciji, a zaposleni su „duboko“ nepoštovani od svojih poslodavaca. Ta vrsta sučeljavanja u reformskom smislu nam je trebala, ali to se samo fazno može uraditi“, ocijenila je Kasalica.

Kako je kazala, sve ono što je izneseno do 31. decembra sada se već vidi da nije održivo.

„Sada vidimo da ne dobijamo povećanje koje je trebalo da dobijemo, ili smo diskriminisani u odnosu na drugoga iz istog ili sličnog sektora“ kazala je Kasalica.

Ona smatra da je program „Evropa sad“ doveo do toga da se mladi i oni koji su obrazovani neće vratiti u Crnu Goru, jer se strukturno unijelo u sistem da su poslovi većeg stepena složenosti nevažni.

„Takva vrsta sistemskog koncepta će pasti vrlo brzo za godinu, dvije na Ustavnom sudu, ali do tada mi obično građani i poreski obveznici moramo primijeniti sve ovo“, rekla je Kasalica.

Program Evropa sad, prema njenim riječima, znači da će se mala i mikro preduzeće suočiti sa problemom likvidnosti.

„Da li su napravili zalihu u decembru, vjerovatno jesu, jer su privrednici već osjećali da će im trebati. Međutim, sada im zaliha treba sigurno do aprila ili maja“, navela je Kasalica.

Ona je rekla i da je pitanje da li će crnogorske banke biti uz privrednike, posebno zbog konzervativnosti tog sektora na tržištu Crne Gore.

„Nijesmo dobili dobru ponudu od „dvojca Spajić-Milatović“, ali to su sada sistemske definicije koje moramo da poštujemo i da svakog dana nalazimo najbolje modele da ih primijenimo“, istakla je Kasalica.

Prema njenim riječima, stabilnost koja je ostvarena prošle godine je zasluga privrednika i zaposlenih, ali i države koja je nastavila sa dodjelom subvencija iz 2020. godine.

„A sve ostalo ostaje tviteraško nadgornjavanje“, kaže Kasalica.

Ona je rekla da su subvencije koje su nastavljene da se daju u prošloj godini uticale da ne dođe do povećanja nezaposlenosti, međutim, čim se to zaustavilo stopa nezaposlenosti je počela da raste.

Kasalica ističe i da se zaposlenost ne povećava jer još uvijek nema dovoljno investicija i novog tržišta koji bi zahtijevali nove zaposlene.

„Veoma je bitno do tog 1. februara koji bi trebalo da donese to čuveno blagostanje da znamo da li su se i kako koristile stimulacije oko novozaposlenih koje su primijenjene drugim paketom pomoći iz prošle godine“, rekla je Kasalica.

Komentarišući poskupljenje osnovnih životnih namirnica i goriva, Kasalice kaže da su male i srednje ekonomije na ledini onoga što se dešava globalno.

„Tu naši privrednici ne mogu ništa, jer sve i da smanje svoje marže na najmanju moguću mjeru bićemo i dalje pod uticajem onoga što je povećanje cijena, koje je minimum 30 do 40 odsto“, pojasnila je ona.

Kasalica smatra da budžet nije zasluživao da se usvoji, jer program Evropa sad nije bio kvaliteno obrađen.

Ona dodaje i da o budžetu ne treba pričati u kontekstu održivosti, jer je to samo jednogodišnji plan, već da li će se on realizovati onako kako je planirano.

„Šta god da se desi, ukoliko ne ugrozimo rezistentnost i otpornost mikro, malih i srednjih preduzeća, crnogorska ekonomija će možda iznaći dobar način da krene prema oporavku“, ocijenila je Kasalica.

Ona je poručila, da bez investicija, strukturne diverzifikacije i optimizacije javne uprave „ne znamo o kakvim se reformama uopšte priča“.