Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, u svojstvu predsjednika Koordinacionog tijela na konferenciji za medije je kazao da su na sastanku stavili u fokus implementaciju istorijskog programa koji je Vlada kreirala.

"Evropa sad je program koji je normiran da bude win-win i za radnike i za poslodavce. Povećanje neto zarada za radnike, a sa druge strane smanjenje opterećenja za najveći dio poslodavca", rekao je Milatović.

"Prosječana plata u novembru 2021. bila 530 eura i da će ona biti povećana na oko 670 eura. To je veliko povećanje životnog standarda radnika“, kazao je Milatović. 

Napominje da će dio koji se tiče opterećenja poslodavca na troškove rada biti smanjen za nekih 30 eura.

On je podsjetio da Poreska uprava i Uprava prihoda i carina posjeduju sve podatke o zaradama svih zaposlenih u Crnoj Gori, i da su oni vrlo jednostavno uporedivi sa podacima koji će biti isplaćeni u januaru.

"Time apsolutno želimo da pošaljemo poruku da je u fokusu Poreske uprave u narediom periodu implementacija ovog programa, i da će oni koji ne budu implementirali program biti kažnjeni, selektivnosti neće biti", kaže Milatović,prenosi Mediabiro.

Na taj način, kako je kazao, žele da pokažu snagu države.

"080 555 555 je broj koji će biti otvoren za sve one koji budu htjeli da prijave anonimno zloupotrebe ovoga programa", rekao je Milatović.

Kaže da će Uprava za inspekcijske polove biti posvećena svom poslu, da Zakoni važe za sve.

"Dogovorili smo se da ćemo iskoristiti sajt Vlade da odgovorimo na pitanja koja su se često pojavljivala u prethodnom periodu, gdje ćemo dodatno da otklonimo nedoumice i za radnike i poslodave, i to će naredne sedmice biti na sajtu.

Navodi da će MFI i MEK imati službenike koji će biti na raspolaganju da odgovaraju na nedoumice koje imaju poslodavci ili radnici o okviru implementacije programa Evropa sad.

Milatović je ocijenio da je Evropa sad pobjeda u borbi protiv sive ekonomije na tržištu rada.

"Ona je prisutna i u ostalim segmentima ekonomske aktivnosti i u narednom periodu to će biti prioritet Vlade. Važno je reći da Zakoni koji se dodesu moraju biti poštovani od svih", kazao je Milatović.

Vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora Uprave za inspekcijske poslove (UIP), Ana Vujošević, kazala je da se nada da će poslodavci shvatiti da treba da postupaju u skladu sa zakonom i da neće biti veliki broj onih koji će pokušati da ga zloupotrijebe.

Ona je dodala da UIP aktivno radi na jačanju kapaciteta i da trenutno ima 32 aktivna inspektora rada. Iz sistema je, prema njenim riječima, izdvojeno softversko rješenje kojim će se izdvajati sve prijave u vezi projekta "Evropa sad".

"Trenutno imamo 30 prijava, odnosno uglavnom pitanja šta ako, hipotetički rečeno, poslodavac ponudi zaposlenom da pristane na povraćaj novca u određenom iznosu, na ruke", navela je Vujošević i dodala da će u tom slučaju biti organizovan sastanak sa predstavnicima Uprave policije. Ona je objasnila da će takve prijave, nakon što inspektor utvrdi da postoje elementi krivičnog djela, biti proslijeđene na postupanje Upravi policije, koja će u komunikaciji sa nadležnim tužilaštvom preuzeti slučaj. "Na osnovu prijave zaposlenog, inspektor rada može, nakon izlaska na teren i utvrđenog činjeničnog stanja, kreirati sliku o kakvom slučaju se radi, pa će dalje nadležni organi preduzeti radnje", kazala je Vujošević. Ona je poručila da se nadaju da će poslodavci shvatiti da treba da postupaju u skladu sa zakonom i da neće biti mnogo onih koji će pokušati da ga zloupotrijebe. Vujošević je podsjetila da su u slučajevima u nadležnosti Inspekcije rada za preduzeća su predviđene kazne od dvije do 20 hiljada eura, odgovornu osobu u firmi od 200 do 2.000 eura, a za preduzetnike od 500 do 6.000 eura.

V.D. direktora Uprave prihoda i carina Milena Petričević kazala je da se osjeća kohezija institucija i da je time mogućnost zloupotreba primjene programa svedena na minimum.

"30 inpektora jeste malo, međutim to je pogrešan zaključak. Imate Upravu prihoda i carina sa 1200 zaposlenih. Nije ostavljen veliki prostor da se vrši zloupotreba ovog seta zakona. Onaj ko je upoznat sa sadržinom programa Evropa sad, ako sebi želi dobro nema razloga da ne postupi po programu Evropa sad", rekla je ona.

Državni sekretar Branko Krvavac je napomenuo da svako smanjenje poreza i doprinosa utiče i na privatni i na javni sektor te da svako može očekivati povećanje zarada.

Odgovarajući na pritužbe nemedicinskog kadra u bolnicama na rast zarada, Krvavac objašnjava:

"Ja ne vidim razlog tolikog odvajanja zašto zdravstvenim radnicima više, znamo kakva je bila pandemijska godina, i koliko su ponijeli tereta, smatramo da je medicinski kadar zaslužio povećanje koeficijenta. I nemedicinski kadar je dobio veliko povećanje, taj rast nije zabilježen do sada. Radićemo i na povećanju zarada u javnom sektoru, gdje će i posvjeta i zdravstvo biti uključeni i radićemo podešavanja, nešto što je u prethodnom zakonu bilo isključeno mi ćemo sada uključiti".

On je poručio i da će sektor prosvjete imati rast zarada na nivou između 24 i 26 posto, što je kako je rekao najveći rast u jednoj godini u tom sektoru.

Navodi da što se tiče pozakonskih akata, dva su već objavljena u službenom listu.

"Što se tiče obračuna zarada, on ostaje isti. On se ne mijenja. Sami taj dio tehnički je nešto što je postojalo i ranije", rekao je Krvavac.

Foto: Mediabiro

Milatović je kazao da se plasira teza da će povećanje zarada biti dijelom neutralisano povećanjem cijena.

"Rast cijena u Crnoj Gori po podacima Monstata za period decembar 2021. godine u odnosu na decembar 2020. je 4,4 procenta. Znači cijene su porasle za 4,4 procenta. E ako je 4,4 procenta rast cijena veći od 25 procenata rasta plata, ja onda prihvatam. Zamislite kako se pogrešna teza plasira. Ovdje imate rast plata, rast neto zarada, rast kupovne moći u prosjeku od nekih 25 procenata. To znači da će čovjek koji je do sada primao prosječnu platu 530 eura imati pivećanje na godišnjem nivou od 1.500 eura. 1.500 eura veću kupovnu moć. Da će dvoje ljudi koji primaju prosječnu platu, jedna porodica imati povećanje godišnje za 3.000 eura već ove godine. Mislim da su to izvanredne istorijske stvari.

On je poručio i da će sektor prosvjete imati rast zarada na nivou između 24 i 26 posto, što je kako je rekao najveći rast u jednoj godini u tom sektoru.

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku o formiranju Koordinacionog tijela za praćenje programa "Evropa sad".

Milatović je poručio da trenutno imamo loše stanje, odnosno sivu ekonomiju na tržištu rada.

"Programom "Evropa sad" to stanje se drastično popravlja. Oće li biti perfektno, apsolutno neće, ali hoće li biti puno bolje, apsolutno hoće", poručio je ministar.