"Populistički potencirajući pitanje zarada, nezavisno od njihove upitne održivosti i strukovne neravnomjernosti, s pogledom “u plafon” su ispratili značajno povećanje korporativnih i obligacionih poreza. Naime, porez na dobit je povećan sa dvije dodatne stope od 12% i 15%, dok je porez na dividende i udjele u dobiti sa 9% povećan na 15%", kazali su iz GI 21. maj.

Istovremeno, kako je saopšteno ukinuta je stimulacija prilikom jednokratne uplate poreza na dobit od 6%.

"Takođe, porez na kapital, imovinu, zakup stanova i poslovnih prostora, kapitalni dobitak, autorske naknade i obligacione transfere podignut je sa 9% na 15%. Time je višegodišnja crnogorska fiskalna konkurentnost u Evropi anulirana dok su poreske stope dominantno usklađene sa Srbijom. Primjera radi, porez na dobit je izjednačen sa stopama u Srbiji i Albaniji, valjda da bi se Crna Gora “u svoju korist” lakše ekonomski utopila u tzv. Otvoreni Balkan. Nepromišljeno i rizično ukidanje zdarvstvenih doprinosa na teret zarada uz istovremeno radikalno ukidanje poreske stope od 9% na zarade do 700 eura, iziskivalo je opterećenje biznisa u pogledu korporativnih i obligacionih poreza", dodaje se u saopštenju.

Ti poreski tereti gdje dominiraju naglašavju povećanja od 70%  ni na koji način ne mogu biti stimulativni za investitore već idu u susret pogoršanju međunarodne konkurentnosti Crne Gore.

"I tu neće pomoći sniženo oporezivanje rada jer su finansijski izdaci po osnovu zarada za poslodavce ostali isti ili su u slučaju najnižih zarada povećani, što će posebno osjetiti mala i mikro privredna društva. U svakom slučaju, slavodobitni ekonomski program, koji je nekritički i demagoški podržan od strane diletantske parlamentarne većine, osim što je produbio jaz između javnog i praivatnog sektora i adminsitrativno nametnuo veće zarade uz krupne rizike po održivost javnih finansija, donio je niz poreskih tereta koji sigurno neće stimulisati investitore i preduzetnike niti će podstaći legalni biznis u Crnoj Gori", zaključili su iz Građanske inicijative 21. maj.