"Nakon jasno iskazane namjere da Građanski pokret Ura, DPS i njegovi sateliti, na neustavan način izaberu novu manjinsku vladu, postaje jasno da su novi izbori jedini način za razrješenje najteže političke krize u novijoj istoriji Crne Gore, koju su nam priredili „avangardni hazarderi“" naveo je Krivokapić na Tviteru.

WHATS APP VLADA

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, na elektronskoj sjednici posredstvom aplikacije Whats App protiv odluke o skraćenju mandata parlamentu glasali su četiri člana Vlade: potpredsjednik Dritan Abazović i ministri Sergej Sekulović, Mladen Bojanić i Đorđe Radulović.

Ministarka Tamara Srzentić je bila uzdržana, dok se ministarka odbrane Olivera Injac svrstala na stranu Krivokapića.

Za podršku Krivokapiću glasali su i ministri Jakov Milatović, Jelena Borovinić- Bojović, Vesna Bratić, Milojko Spajić, Aleksandar Stijović i Ratko Mitrović.

U dokumentu, koji je u međuvremenu objavljen i na sajtu parlamenta, navodi se da su, prilikom razmatranja prijedloga ove oduke, za predstavnike Vlade koji će učestvovati u radu Skupštine i njenih radnih tijela, određeni premijer Krivokapić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Skupštini, po Ustavu, mandat može prestati prije isteka vremena na koje je izabrana raspuštanjem ili skraćenjem mandata i to na prijedlog predsjednika države, Vlade ili najmanje 25 poslanika.

Skupština, međutim, takođe prema odredbi Ustava, ne može biti raspuštena, ako je prethodno pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi.

– Skupština se ne može raspustiti za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, ako je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju Vladi, kao ni u prva tri mjeseca od konstituisanja i tri mjeseca prije isteka mandata, piše u članu 92. Ustava, gdje se još navodi da se Skupština raspušta ukazom predsjednika države.

LOŠA PROCJENA 

Profesor komparativne politike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore i bivši ministar vanjskih poslova dr Srđan Darmanović ocijenio je, u razgovoru za Pobjedu, da manevar Vlade ima slabe izglede za uspjeh.

On kaže da Ustav Crne Gore u članu 92. predviđa mogućnost raspuštanja Skupštine koje pokreće vlada, ali i da u tom procesu nema automatizma kao npr. u Velikoj Britaniji gdje premijer može da raspusti parlament i ide na izbore de facto kad hoće, jer kraljica gotovo rutinski prihvata takav prijedlog i ostavlja političkim partijama da mandat vrate narodu i utvrde novi odnos snaga na novim izborima.

"U Crnoj Gori Ustav postavlja značajna ograničenja Vladi u ovom procesu. Prvo, Vlada može pokrenuti proceduru raspuštanja parlamenta samo ukoliko „Skupština u dužem vremenskom periodu ne obavlja dužnosti utvrđene Ustavom“, što upućuje na neku vrstu vanredne situacije (rat, vanredno stanje, elementarne nepogode, epidemije…) ili potpune političke blokade koja parališe ustavni poredak. Drugo, prije raspuštanja parlamenta Vlada treba da „sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u Skupštini“, što zapravo znači da Vlada u toj komunikaciji treba da provjeri da li raspušta parlament uz saglasnost poslaničke većine ili bez te saglasnosti. Najzad, predviđaju se i situacije u kojima nije uopšte moguće posegnuti za raspuštanjem parlamenta koje su, inače, opštepoznate u parlamentarnim demokratijama, a jedna od njih je da se ,,Skupština ne može raspustiti ukoliko je pokrenut postupak glasanja o nepovjerenju vladi“. Ta odredba je klasični primjer zaštite principa podjele vlasti, tj. onemogućavanja nosiocima izvršne vlasti da spriječe ili preduprijede mehanizme kontrole nad njom", naveo je Darmanović.

On smatra i kako su ograničenja koja nameće Ustav vjerovatno razlog zbog kojega se Vlada nije odlučila da inicira raspuštanje Skupštine na osnovu člana 92. već skraćenje mandata Skupštini na osnovu člana 84. Ustava.

" U slučaju da je pokrenut postupak raspuštanja parlamenta bilo bi npr. veoma teško objasniti da Skupština koja je samo prije dvadesetak dana usvojila budžet i ambiciozni ekonomski program Vlade „Evropa sad!“, „u dužem vremenskom periodu ne obavlja dužnosti utvrđene Ustavom“. Takođe, Ustavom ovlašćeni broj poslanika već je potpisao i parlamentu uputio prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, čime je procedura eventualnog obaranja Vlade već započela, a po slovu Ustava, u toj situaciji Vlada ne može raspustiti parlament", naveo je Darmanović.

Darmanović ocjenjuje da su ograničenja koja nameće Ustav vjerovatno razlog zbog kojega se Vlada nije odlučila da inicira raspuštanje Skupštine na osnovu člana 92. već skraćenje mandata Skupštini na osnovu člana 84. Ustava

Dodaje i kako su raspuštanje parlamenta na osnovu člana 92. i skraćenje mandata na osnovu člana 84. različite procedure.

"U prvoj, koja se iz razloga koje sam iznio nije dogodila, Skupština, odnosno poslanici nemaju aktivnu ulogu. Vlada je ta koja raspušta parlament, a u čitavu proceduru se na kraju uključuje i šef države svojim ukazom. O skraćenju mandata, na osnovu člana 84. poslanici su ti koji na osnovu nečijeg prijedloga - sopstvenog (25 poslanika), predsjednika države ili, kao u ovom slučaju, Vlade - sami odlučuju da li će sebi, tj. Skupštini skratiti mandat i de facto raspisati nove izbore. Imajući ovo u vidu, Vlada se sa zahtjevom o skraćenju mandata obraća Skupštini u kojoj nema većinu. Većina je, po svemu sudeći, na drugoj strani, na strani podnosilaca prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Zato nije sasvim jasno čemu služi ovaj prijedlog Vlade, s obzirom da gotovo sigurno nema izgleda na uspjeh. Mislim da ni manevar predsjednika Skupštine koji nije ispoštovao staro pravno pravilo: „potior tempore, potior jure“ (prvi u vremenu, prvi u pravu), pa je u dnevnom redu prednost dao prijedlogu Vlade o skraćenju mandata Skupštini, u odnosu na prijedlog poslanika za glasanje o nepovjerenju Vladi, neće promijeniti ishod. Sadašnja vlada je većinu koju nikada nije imala, sada ne samo politički, nego i proceduralno izgubila i u parlamentu će biti smijenjena kada to pitanje dođe na dnevni red", zaključio je Darmanović.

KULA NEISTINA

Iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića prethodno su juče pozvali koaliciju „Crno na bijelo“ da vrati mandat građanima uz poruku da se „kula neistina koja je bila osnov za konstrukciju manjinske vlade urušava do temelja“.

" Kula neistina koja je bila osnov za konstrukciju manjinske vlade, urušava se do temelja. Agresivna propaganda da međunarodna zajednica navodno stoji iza ovog neozbiljnog projekta, ispostavlja se kao netačna. Očigledno je da su inicijatori ovog pokušaja, uporno i duže vrijeme, širili netačne informacije ambasadama i drugim relevantnim međunarodnim adresama, dok su u punom kapacitetu participirali u radu aktuelne Vlade i isticali ga kao funkcionalno i najbolje rješenje tranzicionog perioda na evropskom putu", navedeno je u saopštenju iz Krivokapićevog kabineta.

U saopštenju se ističe i kako potencirajući političku, ustavnu i ekonomsku nestabilnost, a javno sve te akcije predstavljati avangardnom evolucijom, može samo neko ko je dužan prema poraženom režimu.

"Uz sve to, pozivajući se na legitimitet, dok u DPS-ovskom maniru planirate ustavni puč, dovoljno govori koliko je ucjena velika i koliko se nalogodavcima žuri. Sada je tek jasnija i Đukanovićeva aluzija na koga je mislio kada je tvrdio da se će se, po dogovoru, inicijativa za nepovjerenje Vladi opet formalizovati. Kad ste već toliko opterećeni brigom da je neko vezan za fotelju, imate priliku da javno demonstrirate kako vi nijeste time opterećeni, tako što ćemo vratiti mandat, a zatim i na izborima konsultovati građane Crne Gore. No, vaša nastojanja da radije izvršite ustavni puč, zapravo govori da ste apsolutno svjesni što građani misle o vašoj avangardnoj ulozi", zaključuje se u saopštenju Vlade.

Bečić sazvao tri sjednice

Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić juče je sazvao tri vanredne sjednice Skupštine koje će se održati početkom idućeg mjeseca.

Prvo zasijedanje održaće se 3. februara, a razmatraće se prijedlozi Vlade za razrješenje vicepremijera Dritana Abazovića i izbor ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića za novog potpredsjednika Vlade.

Na drugom zasijedanju, najavljenom za 4. februar, razmotriće se prijedlog vladine odluke o skraćenju mandata Skupštine.

Istog dana je predviđeno i treće zasijedanje Skupštine i to na zahtijev 31 poslanika i sa dvije tačke dnevnog reda koje se odnose na Prijedlog za glasanje o nepovjerenju 42. Vladi Crne Gore i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi.

Konjević: Skraćenje mandata Skupštini dokaz da je Krivokapić izgubljen u vremenu i prostoru

Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ocijenio je kako je inicijativa Vlade za skraćenje mandata Skupštini još jedan dokaz da se Zdravko Krivokapić izgubio u vremenu i prostoru.

"Juče traži smjenu Abazovića, danas predlaže skraćenje mandata Skupštine. Podnesite ostavku, ne brukajte se po stare dane. Ne čekajte da Vas Skupština smijeni. Vladate pola godine bez podrške. Dosta je bilo", poručio je Konjević.

Pobjeda